Tko zapravo upravlja turizmom - grad, sustav ili algoritam?

Iako to stalno ističem, možda je vrijeme da se zapitamo: tko zapravo upravlja našim turizmom?

Grad / destinacija? Sustav? Ministarstvo? Ili algoritam?

Dok većina gradova još uvijek broji noćenja, Helsinki već analizira emocije, tokove posjetitelja i održivost kroz DataLokki, svoju platformu koja u realnom vremenu povezuje promet, događanja, noćenja i zadovoljstvo lokalne zajednice. Grad doslovno misli, predviđa i upravlja na temelju podataka, a ne dojma.

Turizam nije “slučajnost”, nego poslovni proces koji se mjeri, planira i upravlja.

/// Helsinki pokazuje smjer: Kako izgleda destinacijsko upravljanje kroz 420 vizualizacija u realnom vremenu?

U međuvremenu, dok gradovi uče misliti, turistički sadržaj prolazi tihu revoluciju.

Expedia i druge globalne platforme dokazuju da turistički sadržaj prolazi kroz tihu revoluciju, jer algoritmi više ne prodaju kadar s dronom iz zraka, nego priču ili onaj osjećaj zašto bi netko došao.

Video više nije alat za “like”, nego je postao valuta pažnje i glavni pokretač odluke o putovanju.

AI može generirati kadar, ali ne i emociju. Upravo u toj razlici između autentičnosti i tehnologije krije se budućnost destinacijskog marketinga. Jer putnik ne traži samo mjesto, on traži razlog. Ili kako stalno ističem, motiv dolaska nije krevet, nego destinacija.

/// Turistički sadržaj prolazi kroz tihu revoluciju. Što danas uopće prodaje putovanja: algoritam ili emocija?

Ako Helsinki pokazuje kako turizam misli, onda nam istraživanje Expedia pokazuje kako turizam osjeća.

Na jugu Europe, priče o održivosti više nisu samo trend.

Njemački turisti, iako deklarativno “žele održivost”, još uvijek ne donose odluke prema toj logici. Iako većina Nijemaca tvrdi da im je održivost važna prilikom putovanja, istraživanja pokazuju da ta svijest tek rijetko prelazi u konkretno ponašanje.

I upravo u tojraskoraku između želja i odluka leži ključno pitanje za destinacije.

"Trenutno održivost još uvijek percipiramo kao „dodatak“ na ponudu, a ne kao dio standardnog paketa. Sve dok je tako, ponašanje neće slijediti vrijednosti." navodi dr. Wolfgang Günther, voditelj istraživanja iz Njemačkog instituta za turizam.

Za sektor turizma to otvara niz pitanja. Možemo li održivi proizvod predstaviti kao poželjan, a ne kao kompromis?

/// Njemački turisti žele održivost - ali to (još) nije presudno kod odabira destinacije

Dr. Harold Goodwin to je sažeo najbolje: “Održivi turizam nije cilj, nego proces. I ne mjeri se brojem etiketa, nego odgovornošću.”

Šibenik je to pretvorio u praksu. Projekt “Voda Malih Divova” dobitnik je svjetske nagrade za održivost jer spaja edukaciju, lokalnu zajednicu i simboliku vode kao izvora života.

U moru marketinških slogana, ovaj projekt ne prodaje priču - nego vraća smisao onome što turizam u svojoj suštini jest: briga, poštovanje i odgovornost prema zajednici.

/// Svjetska nagrada za TZ Šibensko-kninske: "Voda Malih Divova“ primjer globalne izvrsnosti u održivosti

Kampanja je, zapravo, pokazala ono što često zaboravljamo: da velike promjene u turizmu počinju s malim, ali dosljednim idejama. Jer održivost se ne gradi kroz projekte, nego kroz vrijednosti koje živimo svaki dan.

Kad smo već kod održivosti, čak i planinarenje, taj simbol slobode, postalo je tema održivosti.

Kako javlja European Tourism Observatory, sve je više rasprava o prenapučenosti, otpadu i komercijalizaciji prirode.

Planinarenje više nije bijeg nego je postalo industrija, s istim pitanjima kao i turizam na obali: gdje je granica između doživljaja i eksploatacije?

Kada ovce postanu turistički simbol

I dok mi još raspravljamo treba li ovca smetati ili biti dio krajolika, Madrid ih vodi kroz grad - ne figurativnu, nego doslovno.

Kod nas bi takva ideja vjerojatno završila u rubrici “vjerovali ili ne”.

Dok mi raspravljamo o “kuglici sladoleda” i prebrojavamo dolaske i noćenja, Madrid zatvara promet i pretvara centar grada u turističku pozornicu. Tisuće ovaca prolaze Gran Vijom i Puerta del Solom, a tisuće ljudi, domaći i strani, dolaze ih vidjeti, fotografirati i slaviti njihovu simboliku.

/// Ovce u gradu... Kod nas nezamislivo, u Madridu turistička atrakcija

Ono što je kod nas “smetnja” ili “zaostala tradicija”, Španjolci su pretvorili u brend, manifestaciju i kulturni doživljaj koji traje već 30 godina.

Festival transhumance danas ima i UNESCO-ovu oznaku nematerijalne kulturne baštine, ali ono što je važnije ima smisao, priču i identitet. A samim time i turistički proizvod.

Kod nas bi zatvaranje cesta zbog ovaca vjerojatno završilo na naslovnicama kao “kaos u prometu” i frustracije "gdje ću sad parkirati".

U Madridu to je turistička priča godine.

Pitanje za sve nas: Kad ćemo i mi prestati gledati na vlastitu baštinu kao na smetnju, a početi ju koristiti kao inspiraciju?

I zato vrijedi istaknuti one koji razumiju snagu lokalne priče i znaju je pretvoriti u doživljaj. Primjer za to je Novalja i njezina Marsovca. MarsOvca je dokaz da turizam počinje tek kad se prestanemo sramiti onoga što jesmo.

Da autentičnost nije trend, nego temelj. Da priča koja dolazi iz zajednice ima veću snagu od tisuću kampanja.

U konačnici, Novalja je pokazala da ne trebamo izmišljati nove priče, nego da napokon počnemo živjeti svoje. To je ta autentičnost o kojoj stalno govorim, naravno "upakirana" u suvremeni kontekst vremena.

Kad sam ove godine objavio članak o Marsovcu, puno me ljudi pitalo za termin u 2026.

Zato zabilježite u kalendar datum: 11. travnja 2026. Novalja, MarsOvca.

/// MarsOvca: Priča o identitetu i turizmu s karakterom

Hotelijerstvo između lojalnosti i stvarnosti

Možda je najveća transformacija hotelijerstva upravo tiha - ona koja se ne vidi u izvještajima.

Hoteli su počeli shvaćati da gost ne pamti sobu, nego osjećaj. Da lojalnost ne kupuješ popustom, nego povjerenjem. I da luksuz nije stvar dizajna, nego odnosa.

Jer kad gost osjeti da si tu zbog njega, a ne zbog računa, to je iskustvo koje vrijedi više od pet zvjezdica.

Globalni hotelijeri poput Wyndhama stvaraju nove modele lojalnosti koji kombiniraju benefite Accora i Marriotta, europski hotelski portfelji rastu, ali ne svugdje jednako.

Europa se širi, Azija stagnira. Cijene rastu sporije od troškova, a ljudska snaga i digitalizacija ostaju najveći izazovi.

/// Wyndham pokreće novu generaciju lojalnosti: hibrid između Accora i Marriotta

/// Hotelski portfelji u Europi se šire, ostale regije padaju

Portugal, Schengen i pitanje mobilnosti

S druge strane, ne možemo odvojiti priču i oko radne snage. Globalni izazov tržišta rada postaje i europski problem, iako to nije novost, ali to je samo još jedan podsjetnik da turizam više nije odvojen od ekonomije, demografije ni politike.

U Portugalu se raspravlja o novim pravilima za radnu mobilnost - Schengen, koji je trebao olakšati kretanje radnika, sada dobiva strože kontrole i regulatorne prepreke.

No, problem nije samo portugalski, to je europski paradoks: svi žele premium cijene, ali uz jeftinu radnu snagu i što manji trošak namirnica.

Europa se, dakle, ne bori samo s demografijom, nego i s vlastitom kontradikcijom: želi zadržati kvalitetu i cijene, ali smanjuje prostor za one koji tu kvalitetu stvaraju.

I zato pitanje mobilnosti radnika nije tehničko, nego strateško. Na kraju, sve se svodi na jednostavno pitanje: tko zapravo nosi turizam?

Nisu to brojevi, nego ljudi. I dok god oni odlaze, svaka nova sezona samo je duža verzija iste priče - ali sve s manje protagonista.

I na kraju - smisao

Kad se sve zbroji, ovaj i prošli tjedan nije bio o brojkama, nego o smislu.

O tome kako se grad može ponašati kao živ organizam. Kako se tradicija može pretvoriti u inovaciju. Kako se lojalnost može graditi emocijom, a ne popustom. I kako održivost može biti više od PR-a.

Turizam je sustav koji uči, ali kao i svaki sustav: on uči ono što mu pokažemo.

I možda je upravo to naš zadatak: da ga naučimo misliti kao Helsinki, osjećati kao Šibenik i razvijati kao društvo koje planira budućnost, a ne samo reagira na sezonu.

Autor: Goran Rihelj, hrturizam.hr

Ne živimo od klikova, nego od pretplatnika koji znaju da znanje ima vrijednost.

Članci i stručne analize dostupni su pretplatnicima HrTurizma jer nismo tu da proizvodimo klikove, nego razumijevanje i kontekst.

Zato svaki dan ne donosimo samo vijesti, nego kontekst.

Svi članci i širi kontekst dostupni su na HrTurizam.hr. Ako i vama turizam znači više od sezonskog izazova, znate gdje je pretplata.