HR
U 2025. hrvatski Jadran je u segmentu kruzera nastavio rasti, ali bez “eksplozije”, više kao stabilna ekspanzija uz blago veći obujam i nešto dulji boravak brodova.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u hrvatske morske luke uplovilo je 95 stranih brodova za kružna putovanja, koji su ostvarili ukupno 758 kružnih putovanja, a na njima je doputovalo 1.061 696 putnika. Ukupno vrijeme boravka tih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru iznosilo je 1.737 dana.
U odnosu na 2024. godinu, broj stranih kruzera koji su uplovili u hrvatske luke porastao je za 10,5% (s 86 na 95), broj kružnih putovanja porastao je za 3,0% (sa 736 na 758), broj putnika na brodovima povećan je za 1,2% (s 1.048 916 na 1.061 696), dok je ukupno vrijeme boravka brodova poraslo za 2,8% (s 1 690 na 1 737 dana).
Drugim riječima: brodova je bilo osjetno više, putovanja i putnici rasli su umjerenije, a ukupni “dani u Jadranu” ipak su se produžili.
Sezonska slika ostaje očekivana - vrhunac se koncentrira u ljetnim mjesecima, ali je zanimljivo da gotovo polovica svih putovanja dolazi iz tri mjeseca.
Od ukupno 758 putovanja, najviše ih je ostvareno u kolovozu (128), srpnju (125) i rujnu (111). Ta tri mjeseca zajedno čine 48,0% svih kružnih putovanja u 2025., dok je preostalih 52,0% raspoređeno na ostatak godine. U srpnju i kolovozu 2025. bilo je više kružnih putovanja nego u istim mjesecima 2024., dok je rujan 2025. imao manje putovanja nego rujan 2024., iako je u sva tri mjeseca zabilježen rast broja putnika u odnosu na godinu prije.
Geografska koncentracija prometa potvrđuje ono što lokalne zajednice na terenu već godinama osjećaju: kruzing je i dalje snažno “oslonjen” na jug. Od ukupnog broja kružnih putovanja, Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 46,6%, Splitsko-dalmatinska 21,4%, što je zajedno 68,0% svih putovanja. Preostali dio raspoređen je na Zadarsku (17,0%), Istarsku (5,9%), Šibensko-kninsku (5,3%) i Primorsko-goransku županiju (3,8%).
Na razini luka, Dubrovnik i dalje dominira kao najposjećenija luka, i to uvjerljivo: 557 posjeta stranih brodova za kružna putovanja. Slijede Split (315 posjeta), Zadar (222), Korčula (125), Hvar (109), Rovinj (100) i Šibenik (93).
Ovaj podatak je posebno važan jer govori o realnom pritisku na gradske sustave i infrastrukturu (posjeti lukama).
