EN
HR
Hrvatski turizam u 2025. godini bilježi nastavak umjerenog rasta turističkog prometa u komercijalnom smještaju.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku ( DZS ), u 2025. godini ostvareno je ukupno 20,7 milijuna dolazaka i 94,8 milijuna noćenja, što predstavlja porast od 2,2% u dolascima i 1,2% u noćenjima u odnosu na 2024. godinu. Turisti su u prosjeku ostvarili 4,6 noćenja po dolasku, čime se potvrđuje stabilnost potražnje, ali i zadržavanje obrasca kraćih boravaka u odnosu na razdoblja prije pandemije.
Posebno je izražen rast domaćeg tržišta.
Domaći turisti ostvarili su 3,1 milijun dolazaka i 9,2 milijuna noćenja, što je 7,6% više dolazaka i 5,6% više noćenja nego godinu ranije. Iako u ukupnoj strukturi čine 14,9% dolazaka i 9,7% noćenja, njihov doprinos ukupnom rastu bio je iznimno značajan. Od ukupnog povećanja od 1,1 milijun noćenja na razini Hrvatske, čak 489 tisuća, odnosno 43%, odnosi se na domaće goste.
Riječ je o petoj uzastopnoj godini rasta noćenja domaćih turista te godini u kojoj su ostvarili najveće apsolutno povećanje noćenja u odnosu na druge zemlje, što dodatno potvrđuje njihovu rastuću važnost i stabilizacijsku ulogu u sustavu.
Strani turisti ostvarili su 17,6 milijuna dolazaka i 85,6 milijuna noćenja, uz rast od 1,4% u dolascima i 0,8% u noćenjima. U ukupnoj strukturi sudjeluju s 85,1% dolazaka i 90,3% noćenja. Prosječno su ostvarili 4,9 noćenja po dolasku, dok su domaći turisti ostvarili 3,0 noćenja.
Njemačka je i dalje vodeće emitivno tržište, unatoč blagom padu. Njemački su turisti ostvarili 3,0 milijuna dolazaka i 21,0 milijuna noćenja, što čini 17,3% ukupnih dolazaka i 24,6% ukupnih noćenja stranih turista.
U odnosu na 2024. broj dolazaka smanjen je za 1,0%, a noćenja za 0,3%. Slijede turisti iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Ujedinjene Kraljevine, Italije, Mađarske, Slovačke i Nizozemske. Rast noćenja zabilježen je kod gostiju iz Poljske, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine, dok su kod dijela ostalih tržišta zabilježena blaga smanjenja.
Ako domaće turiste promatramo kao zasebno emitivno tržište i usporedimo ih s vodećim inozemnim tržištima, oni bi se u 2025. svrstali među pet najvažnijih tržišta po broju noćenja.
S ostvarenih 9,2 milijuna noćenja domaće tržište bilo bi drugo po snazi odmah iza Njemačke (21,0 milijuna noćenja), a ispred pojedinačnih stranih tržišta poput Slovenije, Austrije ili Poljske. Iako domaći gosti čine 9,7% ukupnih noćenja, njihov apsolutni doprinos rastu - 43% ukupnog povećanja noćenja u 2025., potvrđuje da domaće tržište više nije za "krpanje" van špice sezone, nego jedno od strateški najvažnijih tržišta hrvatskog turizma.
/// Ako domaće goste i dalje tretiramo kao “usputnu statistiku”, sami sebi režemo granu na kojoj sjedimo
Regionalno gledano, Jadranska Hrvatska i dalje dominantno nosi turistički promet s 89,4 milijuna noćenja, odnosno 94,3% ukupnih noćenja, uz rast od 1,1%. No, kontinentalne regije također bilježe pozitivan trend. Grad Zagreb ostvario je 2,7 milijuna noćenja, što je rast od 2,8%, Panonska Hrvatska 1,4 milijuna noćenja uz rast od 0,3%, dok je Sjeverna Hrvatska s 1,3 milijuna noćenja ostvarila najizraženiji rast među regijama, od 4,1%.
Na razini županija, Istarska županija ponovno je na prvom mjestu s 5,0 milijuna dolazaka i 28,3 milijuna noćenja, što čini gotovo trećinu ukupnih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na 2024. ostvarila je rast od 2,4% u dolascima i 1,5% u noćenjima. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 18,4 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 15,5 milijuna noćenja, obje uz umjeren rast.
U Istri su najveći udio noćenja stranih gostiju ostvarili turisti iz Njemačke, a prema vrsti smještaja dominiraju kampovi s 11,5 milijuna noćenja, odnosno 40,4% ukupnog prometa u županiji. Slijede objekti za kraći odmor te hoteli, pri čemu su sve tri skupine zabilježile rast.
Na razini destinacija, Rovinj i Dubrovnik dijele prvo mjesto s po 4,2 milijuna noćenja.
Poreč, Split i Zagreb također bilježe rast i ostaju među vodećim gradovima po turističkom prometu. Kod domaćih gostiju prednjači Zagreb s 548 tisuća noćenja, dok kod stranih turista vode Dubrovnik i Rovinj s po 4,0 milijuna noćenja.
Prema vrsti smještaja na nacionalnoj razini, najviše noćenja ostvareno je u objektima za kraći odmor - 46,7 milijuna ili 49,2% ukupnog prometa. Hoteli su ostvarili 26,3 milijuna noćenja uz rast od 2,7%, dok su kampovi dosegli 21,9 milijuna noćenja uz rast od 2,0%.
Zanimljiv je podatak da je 2025. prekinut višegodišnji trend rasta smještajnih kapaciteta.
Turistima je bilo na raspolaganju 441 tisuća smještajnih jedinica i 1,2 milijuna stalnih postelja, što je pad od 1,4% odnosno 1,6% u odnosu na 2024. Iznimka su hoteli, koji su jedini zabilježili blagi rast kapaciteta. Istodobno, prosječna popunjenost smještajnih jedinica porasla je na 59,9%, a stalnih postelja na 60,6%, što upućuje na učinkovitije korištenje postojećih kapaciteta.
Ukupni rezultati 2025. potvrđuju stabilizaciju turističkog prometa uz blagi rast, snažniji doprinos domaćeg tržišta te prve naznake usporavanja ekspanzije kapaciteta. Hrvatski turizam tako ulazi u fazu u kojoj će ključna pitanja sve više biti vezana uz strukturu rasta, kvalitetu i učinkovitost, a ne isključivo uz volumene.
