EN
HR
U Rijeci je 15. prosinca predstavljen novi proizvod obiteljske craft destilerije iz Gorskog kotara Lynx Craft Distillery, pelinkovac 'Pelinova kći', nastao kao rezultat suradnje s Kulturno-turističkom rutom Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije.
Pelinkovac s goranskim medunom spaja kulturnu baštinu i lokalne goranske proizvode u novi proizvod reprezentacije stare hrvatske obitelji Frankopan čija je povijest i djelovanje neraskidivo vezana uz zeleno srce Hrvatske te ima važnu povijesnu ulogu za goranski kraj.
Ime ovog jakog pića, kombinacije pelina i goranskog meduna, nije slučajan izbor. "To je ime frankopanskog mjuzikla Pelinova kći za koji je libreto napisao Velid Đekić", rekla je na prezentaciji održanoj u galeriji Principij u petak Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije.
Za priču o Ani Katarini, Đekić koristi povijesnu faktografiju kao polazište za gradnju slatko-gorkog portreta autentične, punokrvne heroine. Heroine kojoj možda ne znamo pouzdano vanjski lik, ali znamo dubinsku ulogu u povijesnim zbivanjima od nacionalne važnosti.
Teško je reći koja je u toj priči dimenzija uzbudljivija - osobna ili nacionalna, stvarna ili izmaštana, čulo se na prezentaciji.
Kreator ovog izvanrednog pića je Marin Mihaljević Žulj, profesor za jaka alkohola pića na Sveučilištu u Zagrebu i zaljubljenik u destilaciju. Njegova supruga, Maja Žulj Mihaljević, doktor biotehničkih znanosti, svoju uspješnu znanstvenu karijeru zamijenila je poduzetničkom kako bi se posvetila onome što najviše voli – obitelji i biljkama.
/// Lynx Craft Distillery: Jaka alkoholna pića dio su goranske tradicije i veliki turistički potencijal
Pelinkovac je tradicionalno alkoholno piće koje već godinama ne gubi na popularnosti i jedan je od omiljenih biljnih likera u Hrvatskoj. Jedan od razloga tomu jesu i ljekovita svojstva pelina, naravno pri umjerenoj konzumaciji.
Biljka pelin je izrazito ljekovita, a njezine su blagodati poznate od davnina, još od prvih Frankopana. Frankopani su prvi feudalni gospodari Gorskog kotara kojega su dobili u sklopu starohrvatskih župa Modruša i Vinodola.
Iz isprava se doznaje da su primorska naselja Vinodola u goranskom kraju imala svoja općinska područja koja su zajednički koristila za ljetnu ispašu stoke i opskrbu drvnom građom.
Zbog negostoljubivog krajolika, današnje zeleno srce Hrvatske u prošlosti je bilo gotovo nenaseljeno i prometno slabo povezano područje koje je odvajalo unutrašnjost Hrvatske od kvarnerskoga primorja.
Zanimljivo je da su u antici prometni pravci formirani sjeverno i južno od ovog područja.
Nadalje, u razdoblju Velike seobe naroda, kako bi se zaštitilo od invazija s istoka, Rimsko Carstvo gradi alpski obrambeni sustav - Claustra Alpium Iuliarum - koji se pružao od Tarsatike na moru preko Grobničkog polja do Prezida u Gorskom kotaru i dalje prema Julijskim Alpama u Sloveniji.
/// Claustra se može mjeriti s Hadrijanovim zidom, a mnogi ne znaju niti gdje se nalazi
U organizaciji crkvene vlasti Gorski kotar je pripadao Krbavskoj biskupiji, a potom Modruškoj. Od 14. stoljeća dolazi do znatnijeg razvoja pojedinih mjesta jer su Frankopani uspostavili trgovačke veze svojih imanja u primorju s onima u zaleđu te sa susjednim krajevima.
Na putu trase koja je spajala obalu s Modrušem i Zagrebom razvile su se putne postaje, odmorišta, a potom i naselja koja su se sastojala od desetak kuća s pedeset ili nešto više stanovnika.
U Modruškom urbaru iz 1486. spominju se goranska sela Vrbovsko, Bosiljevo, Lukovdol i Gomirje u sklopu modruškog imanja kneza Bernardina Frankopana.
Uz dozvolu kralja Žigmunda, Ivan Frankopan započinje s iskorištavanjem rudnog bogatstva Gorskog kotara.
Od kraja 15. stoljeća ugrožen je stalnim prodorima i pljačkama osmanske vojske uslijed kojih se dio domicilnog stanovništva odselio u sigurnije krajeve, a u Gorski kotar su doselile izbjeglice sa zaposjednutih područja Dalmacije, Like i Bosne, navodi se na stranici Frankopanski gradovi.
Smaknućem Frankopana i Zrinskog njihova imanja su opljačkana i započelo je nazadovanje ovoga kraja. Tek kasnijom gradnjom prometnica Gorski kotar dobiva ulogu najvažnijega prometnog pravca koji povezuje unutrašnjost s riječkom lukom.
I kratko o medunu..
Goranski medun šumski je med s oznakom izvornosti. Ovaj jedinstveni proizvod dobija se tako da pčele sakupljaju mednu rosu koju potom prerađuju.
Nema ga svake godine, a u većim količinama ga se može naći tek otprilike svakih 7 godina, što znači da je rijedak i jedinstven.
/// Goranski medun - 39. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
