Nedo Pinezić i Boris Šuljić vlastitim primjerima pokazali što je pravi održivi razvoj i turizam

Razvoj turizma kao i održivi turizam kreće od lokalne zajednice. A bez lokalnih ljudi nema niti održivog turizma. Destinacije moraju biti jake, imati kapaciteta i znanja se baviti razvojem. Održivi turizam nema alternativu. 

Održivi turizam - ta magična riječ koja je danas svugdje prisutna. No što je održivi razvoj i turizam? Bez puno parola i definicija, donosimo dva primjera iz prakse. Jednostavni primjeri koji imaju toliko veliko značenje i širinu, da možemo napisati knjigu o održivom turizmu. 

"Obiteljski stol. Sretan sam i ponosan sto na Krku imamo takve majstore kao sto je Toni Prendivoj, "Noliot", Nenadici. U unikatni stol napravljen po mjeri blagovaonice seoske kuce ugradjen je materijal zaostao pri gradnji. To je nas mali doprinos odrzivom razvoju i odrzivom turizmu. Podovi, radne povrsine u kuhinji, drvena stolarija... sve je djelo iste majstorske radionice na Krku" objavio je Nedo Pinezić na svojem Facebook portalu.

E to je održivi razvoj i održivi turizam. A ne "IKEA" namještaj/turizam i kroz turizam poticati uvoz.

Zahvaljujući turizmu obrtništvo bi trebalo cvjetati, imati jake specijalizirane obrtničke škole i prave majstore ( koji je sve manje i manje u današnjem svijetu ) i fokusirati se na dodanu vrijednost kroz izvoz vrhunskih proizvoda. Sve zahvaljujući turizmu.

Naravno to bi značilo i ostanak ljudi na turističkim razvijenim destinacijama, jačanje gospodarstva i disperziju rizika itd... Koliko ono ima apartmana u Hrvatskoj? Da samo 30% koristi lokalne resurse, domaća jaja, kupuje od lokalnih obrtnika... nastavite niz, shvaćate poantu. Bravo Nedo, ambasadoru našeg turizma

Pitanje je koliko je ostalo takvih pravih majstora u hrvatskoj, pogotovo na Jadranu i otocima? Uništili smo ih. Uništili smo tržište, uvozom jeftine "robe". Mi, da mi. Nije problem u velikim trgovačkim lancima, ima ih i u Austriji, no tamo je baza domaće i lokalno. A sada uništavamo i dalje, uvozom strane radne snage. 

Biti stolar, zidar, električar, stolar, restaurator... obrtnik nije više IN, a to govore i podaci o sve manje učenika u srednjim strukovnim školama. Posljedice vidimo već godinama. 

Na Jadranu nije problem kupiti klimu ili bazen, problem je održavanje. 

O povezivanju poljoprivrede i turizam sam puno puta pisao, da se previše ne ponavljam, ističem samo neke od članaka dolje u prilogu. 

Na svakom predavanju i edukaciji koje držim uvijek je upravo ova tema, a jedan slide je uvijek rezerviran za sliku jajeta sa naslovom kako je to najvažnija tema nateg turizma. Kolika je mjesečna potreba za domaćim jajima u Puli, Zadru, Splitu... ?  

/// Umjesto da je poljoprivreda u službi turizmu, mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo!

/// Jamajka je spojila turizam i poljoprivredu, mi i dalje samo pričamo o povezivanju plave i zelene Hrvatske

/// Male obiteljske konobe znaju kako povezati plavu i zelenu Hrvatsku

/// Povezivanje hotela s OPG-ima: Kuhar hotela igra ključnu ulogu u lokalnim nabavnim lancima

/// Liburnia Riviera Hoteli surađuju s lokalnim OPG-ima: Upoznajte Liburnijski doručak

/// Primjer dobre prakse: Terme Sveti Martin kao putokaz kako turizam u Hrvatskoj treba izgledati

Boris Šuljić vlasnik hotela, vinarije i restorana Boškinac iz Novalje na otoku Pagu., neadvno je objavio post kako je u Lici u potrazi za ličkim krumpirom. To je smisao i dodana vrijednost turizma. 

Koliko samo ima restorana u Hrvatskoj? U Hrvatskoj imamo preko 20 milijuna dolazaka i preko 100 milijuna noćenja. Dakle, konkretno potražnju i potrošnju. A mi uvozimo bazične namirnice. Suludo iz svakog aspekta. 

To je održivi turizam. Turizam kojem moramo težiti. To je esencija turizma. Znam da je više nego izazovno, ali ovo je pravi put.

Inače, 2021. godine sam piso o oglaasu za posao koji je objavio Šuljić

“Tražim kuhara koji će iz ove perspektive promatrati zadovoljne goste, kojima će kuhati brudit i rižot, napraviti peku i ispeć ribu na gradele, i za to dobivati jako jako lijepu plaću” objavio je Boris Šuljić, vlasnik hotela, vinarije i restorana Boškinac iz Novalje na otoku Pagu.

Video ( oglas za posao ) je tako jednostavna, a opet pogodio je pravu srž i “bacio rukavicu” svima kojima je kuhanje strast. Namirnice su tu, pokažite i dokažite što znate – narativ je oglasa. Pravi izazov, zar ne? Pogotovo kada se radi o vrhunskom restoranu kao što je Boškinac.

Inače, Boškinac je ove godine uz već daleko prepoznati fine dining restoran, pokrenuo i konobu unutar svojeg objekta, a koja se pokazala kao odličan potez. Kako za domaće goste, tako i strance. Uz fine dining, tako je kroz konobu Boškinac doživljaj dostupniji i široj publici, ali opet uz potpis kvalitete brenda Boškinac, kako u usluzi tako i u kvaliteti.

Bravo Boris. Bravo Nedo. To su naši ambasadori našeg turizma. To je održivi turizam kojem moramo težiti. 

hrturizam espresso: Nastavljamo snimati razna glasna razmišljanja o održivom turizmu po cijeloj Hrvatskoj.

Prvi cilj je doći do 100 hrturizam espressa i tako dati fokus na širi pojam održivog turizma, iz različitih kuteva gledanja i dionika turističkog sektora. Jer odživi turizam je puno više od jedne definicije.

hrturizam espresso: Moreno Coronica, Vina Coronica

Tradicija uzgoja vinove loze u obitelji Coronica krenula je već prije četiri generacije. Imanje obitelji Coronica nalazi se u blizini turističkog mjesta Umag na sjeverozapadnoj obali Istre.

"Mislim da je održivi turizam prije svega manje devastacija teritorija. Više domaće proizvodnje domaćih proizvoda i što više uključiti male domaćinstva i zaštititi", naglašava Moreno Coronica. 

Možete li u 30 sekundi, dok vam napravim espresso, reći što je za vas održivi turizam? Što je za vas održivi turizam napišite u komentarima.

Pogledajte hturizam espresso serijal na YouTube kanalu hrturizam i ne zaboravite stisnuti subscribe tj. pretplatiti se na kanal kako bi pratili serijal hrturizam espresso o održivom turizmu.