EN
HR
Turističko tržište Zapadnog Balkana
Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa naziv je za skupinu zemalja koju čine : Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina. Kad se ovim zemljama priključe Hrvatska i Slovenija, ova europska regija ima negdje oko 23,4 milijuna stanovnika.
Turistička putovanja danas, u okolnostima globalne zdravstvene krize i sigurnosne krize u Europi, velikim se dijelom oslanjaju na domaće putnike. Jačanje domaćeg tržišta vrlo konkretno i učinkovito pomaže čvršćoj otpornosti turizma na krize.
Zemlje u kojima je unutrašnje turističko tržište najjače su Kina, USA, Brazil. Španjolska i Italija čak 50% turističkog prometa ostvaruju na unutrašnjem tržištu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka imaju vrlo značajan udio domaćih turista u ukupnom turističkom prometu.
U pravilu većinu turističkog prometa turistička zemlja ostvaruje putem domaćeg turizma uz dolaske iz susjednih zemalja i zemalja koje su susjedne susjednima. Tako je to na svim kontinentima.
U svim zemljama se upravo u ove dvije pandemijske godine bilježi značajan porast domaćeg turizma dok su se strani dolasci prioritetno odvijali s bližih, tradicionalnih tržišta po prije navedenom principu.
Čak kad se i ne bilježe statistički, ova domaća putovanja kao i putovanja iz susjednih zemalja su zamjetna "golim okom". Rodbinska povezanost i prijateljstva generiraju čak 25% svih turističkih putovanja na globalnoj razini. Ni zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak.
Sve navedeno dovoljno upućuje na potrebu za jačom promocijom novih turistički atraktivnih sadržaja međusobno među zemljama Zapadnog Balkana. Marketinška razmjena donosi korist svima. Angažiraju se specijalizirane agencije za vanjska putovanja i za prihvat gostiju, novi sadržaji dobivaju bolju vidljivost, domaći turisti iz svake zemlje imaju veći izbor vrijednosti za novac. Možda najbolji primjer konkretnih poteza bio je onaj skijaškog centra Jahorina u BiH koji je dobrom promotivnom kampanjom privukao značajan broj skijaša iz Hrvatske u situaciji kada je odlazak na skijališta u alpske zemlje bio znatno otežan.
Kriza nije gotova
Ekonomska kriza je nova prilika za plasman cjenovno povoljnijih sadržaja aktivnog turizma u svim godišnjim dobima. Tu su i drugi atraktivni sadržaji poput toplica, banja, lječilišta, kulturnih i gastronomskih tura…
S druge strane područje, regija Zapadnog Balkana + Hrvatska + Slovenija postaje zanimljivo u svim godišnjim dobima za susjedne zemlje i zemlje susjedne susjednim zemljama na zapadu ali i na istoku. Na primjer podatak da je zbog dobre avio veze Crnu Goru posjetilo 30 000 Kazahstanaca a Hrvatsku samo nekoliko njih, dovoljno govori koliko još ima neiskorištenog potencijala za privlačenje turističkih dolazaka kroz cijelu godinu u cijelu regiju. Inače Kazahstan kao zemlja s 18 milijuna stanovnika značajno je inicijativno turističko tržište za Tursku. U pravilu kad se već pokrene proces za dobivanje turističke vize, isplativije je i atraktivnije uzeti vizu za više susjednih zemalja i posjetiti ih.
Ovakvom pristupu shvaćanja tržišta Zapadnog Balkana + Hrvatska+Slovenija u značajnoj mjeri pomažu programi poput Via Dinarice i Puta Svile na Zapadnom Balkanu. To su marketinške poveznice koje prirodno povezuju ovo područje i ističu ga na turističkoj karti svijeta.
Zapadni put svile
Izazovna vremena zahtijevaju trasiranje novih putova za prevladavanje poteškoća. Jedan takav je upravo predstavljen na Konferenciji o razvoju kulturne turističke rute Zapadni put svile. Konferenciju je organizirao USAID Economic Development, Governance, and Enterprise Growth (EDGE) projektni tim sa sjedištem u Skopju. Voditeljica projekta gospođa Jasminka Varnalieva zajedno sa svojim timom ugostila je vrhunske stručnjake za razvoj održivog turizma. Bili su tu: Tim Clancy Senior Tourism Expert USAID EDGE Project kao moderator skupa, Patrick Fritz, Director of the Silk Road Programme Department UNWTO, Nikolaos Gkolfinopoulos, senior Project Specialist Tehnical Cooperation and Silk Road Department UNWTO, karat Sadvakassov, Deputi Chairman of kazakh Tourism; Silk Road Representative, Dr. Prof. Stella Kostopoulou, President of Europian Interdisciplinary Silk Road Tourism Center, Ljupka Polizovski, GIZ Project manager, Nedo Pinezić, Community based tourism development advisor.
Predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz svih zemalja Zapadnog Balkana pratili su u živo i putem digitalnog prijenosa konferenciju koja je predstavila daljnji razvojni put povezivanja cijelog područja kulturnom rutom Put svile.
O samom Putu svile pisat ćemo u daljnjim nastavcima jer iako su u njega već duže vrijeme uključene poznate destinacije poput Venecije i Valencije, još uvijek prevladava mišljenje da je Put svile ograničen na područje Srednje Azije. Najbolji odgovor na pitanje: "A gdje smo tu mi?" može nam dati životni put Marca Pola.
U svakom slučaju dobro je biti na Putu svile.
Autor: Nedo Pinezić, Nedopinezic.com
