Nedo Pinezić: Uskrs daje nadu turizmu

Unatoč još uvijek "tinjajućoj" pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje

OPEN

Autor:  Nedo Pinezić

23. travnja 2022.

Prvi udarni praznici koji pokreću masu turističkih putovanja prije ljeta, pokazali su da je volja za putovanjem na odmor veća nego ikada. Uskrs je pravi vjesnik nade, buđenja, optimizma.

Uskršnji praznici su Hrvatskoj donijeli 493 tisuće noćenja što je rezultat gotovo ravan prometu ostvarenom rekordne 2019. godine. Glavnina turističkog prometa ostvarena je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko – Dalmatinskoj županiji. Dobar promet ostvarili su i turistički centri Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar. Najbrojniji su bili turisti iz Njemačke, slijede domaći gosti pa Austrijanci, Slovenci, Talijani i Slovaci.

Najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 210 tisuća noćenja, zatim u domaćinstvima, 112 tisuća noćenja i u kampovima, 99 tisuća noćenja. Od početka godine do sada ostvareno je 3,6 milijuna noćenja što je na razini 95% prometa 2019. Gledano ukupno za navedeno razdoblje na prvome su mjestu domaći gosti, slijede Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Talijani. Najposjećenije destinacije su Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Opatija.

Sve navedeno ukazuje da je hrvatski turizam otporan na krize, da se vrlo brzo oporavlja od šokova. Naravno tome doprinosi jačanje udjela domaćih gostiju koji su inozemna putovanja podredili domaćima i pojačani interes s tradicionalnih tržišta prema kojim je Hrvatska orijentirana već više od stoljeća.

Unatoč još uvijek "tinjajućoj" pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje.

Dobro je da smo ostali orijentirani na turizam, dapače, da smo pojačali svoju prepoznatljivost na ključnim tržištima i da smo u pandemijskim godinama prilično dobro upravljali rizicima pandemije. Naravno dobro je i to što je ova virusna pandemija, baš poput gripe, sezonskog karaktera pa je ta sezonalnost doprinijela da turizam ljeti "ostane u igri".

Povoljan geografski položaj, dobra dostupnost cestom s najvažnijih tržišta kao i čvrsta povezanost najmasovnijih domaćina (obiteljskog smještaja) s gostima bili su i ostali odlučujući motiv za dolaske u zadnji čas. Takvi dolasci "nose" većinu rezervacija i zato je gotovo nemoguće točno predvidjeti turistički promet u budućnosti. No, očekivanja dobre sezone sasvim su opravdana a sada i potkrepljena ostvarenim rezultatima za Uskršnje blagdane.

Život nakon sezone

Optimizam je sjajna stvar, dobri rezultati brzo potiskuju negativne misli ali… Ovo je trenutak kada se treba sjetiti basne "Cvrčak i mrav". I u najboljim vremenima nije bilo lako "premostiti" onih jesensko/ zimskih šest mjeseci niskog intenziteta turističkog prometa. U protekle dvije godine jedva smo "spajali kraj s krajem". Imajući u vidu sve okolnosti učinaka pandemije i rata u Ukrajini, i ove godine će nas čekati neizvjesna jesen i duga i teška zima. Prihodi od sezone 2022. mogli bi se "istopiti" do konca godine.

Na valu optimizma i priprema za glavnu turističku sezonu, već sada, treba razmišljati o životu nakon sezone. Baš poput vrijednog mrava, rad i štednja, ulaganje "viška" prihoda u energetsku učinkovitost, viši stupanj samodostatnosti u hrani i vodi, mogu nam olakšati iduću zimu. To je važno istaknuti zbog prognoza o rastu cijena energije, hrane ali i komunalnih usluga na "krilima" inflacije.

Još uvijek nije kasno da se zasade, posiju kulture "hraniteljice" poput krumpira, blitve, salate, tikvica, krastavaca… kraljem ljeta i razne kupusnjače među kojima su naša broskva odnosno raštika "kraljice zimske kuhinje". Čišćenje starih šterni, bunara, postavljanje spremnika za prikupljanje kišnice kojom ćemo navodnjavati biljke također predstavlja značajnu uštedu.

Ako imamo prihode koje možemo investirati u objekt, počnimo od stolarije, obnove vanjske ovojnice s izolacijskim materijalima, izolacijom tavana, zamjenom rasvjetnih tijela led žaruljama. Ako ništa drugo postavimo barem vanjski, vrtni tuš s kolektorom tople vode grijane suncem kako bismo štedjeli električnu energiju za sanitarnu toplu vodu tijekom ljetnih mjeseci.

Na mnogo načina možemo primijeniti "taktiku marljivog mrava" ali o tome moramo razmišljati na vrijeme.
U svakom slučaju dobro je da imamo dobar prihod od turizma i da ga usmjerimo u sprječavanje rasipanja energije i u one aktivnosti koje će nam štedjeti novac. Štedimo tamo gdje možemo, na pametan način. Time doprinosimo održivosti turizma ali i održivosti poslovanja.

Povezana vijest: Tijekom uskršnjeg vikenda ostvareno više od 490 tisuća turističkih noćenja

Autor: Nedo PInezić, www.nedopinezic.com 
Foto: Pixabay.com

 

Autor:  Nedo Pinezić

23. travnja 2022.