Obiteljski smještaj – as iz rukava hrvatskog turizma

KOLUMNA: Jasmin Hadžić

“Hrvatsku očekuje još jedna rekordna sezona!”, “Njemački turisti stižu u još većem broju!”, “Skandinavci ponovno ‘otkrili’ Hrvatsku!”, “Korejski turisti preplavili Dubrovnik i Split!”. Sve su to ovih dana i više nego uobičajeni naslovi članaka na internetskim portalima i naslovnicama tiskanih novinskih izdanja…

Nema sumnje – Hrvatska je turistički hit i nema naznaka da bi se to moglo tako brzo promijeniti. Jedinstveni geografski solidna cestovna infrastruktura i još uvijek mahom nedirnuta priroda (barem nešto korisno od naše trome birokracije) – sve to Hrvatsku je pozicioniralo pri samom vrhu svjetske turističke karte gdje ozbiljno konkurira turističkim megasilama poput Španjolske, Italije i Francuske. Hrvatskoj ovih dana čini se ide sve na ruku, neki će otići toliko daleko i ustvrditi da nam povoljan vjetar u leđa daju i geopolitička previranja i sigurnosne prijetnje koje su brojne donedavno popularne mediteranske turističke oaze pretvorila u rizične destinacije za kojima posežu samo najveći avanturisti i lovci na ekstremne popuste.

Turistički sektor već se užurbano priprema za skori početak predsezone, a jedan od najvećih “igrača” na hrvatskom turističkom tržištu izrazito je raspršen, ali kolektivno čini kralježnicu domaće turističke ponude. Jasno, govorimo o privatnom turističkom smještaju. Boom privatnog turističkog smještaja vidljiv je na svakom koraku diljem Jadrana. Veliki stanovi se pretvaraju u više manjih, garaže i poslovni prostori preuređuju se u male stanove i gotovo je teško pronaći komadić slobodnog prostora koji nije u funkciji sobe ili apartmana za turistički najam. Do sada na Jadranu, ali sve češće i na kontinentu.

Naši stari sigurno nisu planirali jest da će se njhov “zimmer frei” vapaj za njemačkom markom na autobusnim stajalištima pretvoriti u globalni turistički trend koji je dio još većeg pokreta poznatijeg kao sharing economy tj. ekonomije dijeljenja. Dobar dio stanovnika Zapadne Europe danas više nego ikada skupi hotelski smještaj zamjenjuje jeftinijm, dostupnijim i u mnogočemu kvalitetnijim – privatnim smještajem.  Amerikance ne treba niti spominjati, njima je privatni smještaj pravi hit, nešto novo, uzbudljivo i trendy. Cool millenialsi danas frkću na spomen skupih hotela i hotelskih resorta, a oči se razdragano rašire na spomen autentičnog domaćeg iskustva u lokalnom susjedstvu gdje je moguće više nego igdje iskusiti komadić svakodnevnice lokalnog stanovništva. Evo čak i zloglasni div s Wall Streeta, Goldman Sachs, u jednom od posljednjih istraživanja zaključuje kako “tko jednom doživi privatni smještaj – teško se vraća u hotel”.

Foto: Kvarner.hr

Foto: Kvarner.hr

I tu je Hrvatska ponovno u sjajnom položaju. Privatni smještaj danas drži udio od gotovo 50 posto u ukupnom smeštajnom kapacitetu hrvatskog turizma uz godišnji prihod koji prema konzervativnim procjenama dostiže prihod od 1,4 mlrd. eura. Takav nesvakidašnji odnos snaga privatnog i hotelskog smještaja doista je teško pronaći u bilo kojo drugoj mediteranskoj zemlji s kojom se volimo uspoređivati. Ali taj raritet zapravo je dobra stvar,  mentalitetom i povijesno – gospodarskim okolnostima uvjetovana fascinacija posjedovanjem vlastite nekretnine mnogima danas osigurava održavanje kakvog – takvog životnog standarda, a pojedinci su iznajmjivanje smještaja pretvorili u, po svim kriterijima, ozbiljan biznis.

A što budućnost donosi za privatni smještaj? Brojne izazove, ali i mogućnosti za još veću iskoristivost postojećih turističkih kapaciteta uz maksimalni angažman na produljenju turističke sezone koja izvan velikih turističkih destinacija teškom mukom izlazi izvan 60-90 dnevnih okvira.

Usporedivo s vremenom od prije nekoliko godina, sektor hrvatskog privatnog turističkog smještaja napravio je silan iskorak u smislu ponude i kvalitete samog smještaja tako da prosječan apartman u jednom hrvatskom priobalnom gradu danas može s punim pravom konkurirati razvikanikanim svjetskim destinacijama. Ne vjerujete?  Tipkovnicu u ruke i Googlajte… Dodatno, bez obzira na povremene promašaje (uz puno hype-a koncept “raspršenih hotela” pokazao se takvim) u strategiji, hrvatski iznajmljivači odlično su povezani, strukovno predstavljeni i njihov interes u dobrom dijelu solidno se zastupa kroz brojne nacionalne i lokalne institucije i udruge.

Ubrzan razvoj i otvaranje novog turističkog smještaja na svakom koraku u velikom dijelu valja zahvaliti i servisima poput Booking.com-a i Airbnb-a koji na krilima gore spomenute ekonomije dijeljenja rastu neslućenom brzinom i uvjetuju nove turističke trendove današnjice i sutrašnjice. S druge strane – spomenuti servisi u potpunosti su monopolizirali tržište, barem kada je u pitanju smještaj za turiste individualce. Globalna hotelska industrija već dulje vrijeme muči muku s potpunom ovisnosti o booking portalima i velikim internetskim agencijama, a slični problemi uskoro će postati sve prisutniji i u segmentu privatnog smještaja koji će morati pronaći način da povrati kontrolu nad dijelom prihoda, a tako i vlastitim poslovanjem kroz individualno brendiranje i stvaranje vlastitih direktnih marketinških i prodajnih kanala.

Nesumnjivo, privatni smještaj do daljnjeg s punim pravom ostaje perjanica domaće turističke ponude i ako je suditi po ocjenama koje turisti ostavljaju na nespućima interneta –  hrvatski iznajmljivači obavljaju vraški dobar posao

 

Autor: Jasmin Hadžić je suosnivač tvrtke VIDIMedia i turističkog servisa VIDIApartmani koji iznajmljivačima privatnog smještaja omogućuje jednostavnu i povoljnu izradu web stranica za promociju soba, apartmana ili vila i zaprimanje direktnih rezervacija bez posredovanja booking portala i agencija.

Vijesti: