Osnovana Zajednica riječnog turizma HGK

Osnovana je Zajednica riječnog turizma pri HGK, kojoj je cilj osnivanja unaprjeđenje razvoja svih oblika riječnog turizma; međunarodnih riječnih krstarenja, jednodnevnih riječnih krstarenja i domaćeg i međunarodnog jahtarenja. Za...

Osnovana je Zajednica riječnog turizma pri HGK, kojoj je cilj osnivanja unaprjeđenje razvoja svih oblika riječnog turizma; međunarodnih riječnih krstarenja, jednodnevnih riječnih krstarenja i domaćeg i međunarodnog jahtarenja.

Za predsjednicu novoosnovane Zajednice riječnog turizma HGK u Županijskoj komori Osijek izabrana je Božana Matoš, inače direktorica tvrtke Ancoris iz Osijeka koja se bavi savjetovanjem i upravljanjem razvojnih projekata u lukama i pristaništima unutarnjih vodnih putova. Za njenu zamjenicu izabrana je Tena Magdić iz tvrtke Adriatic DMC koja je specijalizirana za izlete kopnenih tura, krstarenja, MICE programa putovanja i logističke podrške u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Srbiji i Makedoniji.

Sva tri potencijala razvoja riječnog turizma zahtijevaju nužnu koordinaciju svih dionika i strateški osmišljene planove razvoja. Upravo kroz osnivanje i rad Zajednice HGK stvorit će se preduvjeti za njihov integrirani razvoj, vodeći računa o ujednačenom razvoju i interesima svih uključenih dionika“, rekla je Matoš pojasnivši kako Hrvatska kroz prirodno razvijen sustav unutarnjih vodnih putova ima veliki potencijal za razvoj riječnog turizma no unatoč tome riječnim turizmom nije se koordinirano upravljalo pa se ovaj turistički potencijal razvija bez jasno usvojenih strateških ciljeva. 

A da se zaista radi o neiskorištenom potencijalu govori i podatak o povećanju broja pristajanja riječnih kruzera za 53 posto u 2019. godini u odnosu na 2018.

Prognoze prometa brodova i putnika na krstarenjima Dunavom i Dravom u Hrvatskoj upućuju na daljnji ubrzani rast potražnje, što je u skladu s trendovima u okruženju. Posljednjih godina bilježi se i trend razvoja jednodnevnih riječnih krstarenja unutarnjim vodnim putovima. Izletnička plovidba u manjoj ili većoj mjeri razvijena je na Dunavu, gornjem toku Save, Kupi i Bosutu, a interes za ulaganja u ovu vrstu turizma sve je veći“, pojasnila je Matoš.

Nautički turizam na unutarnjim vodama najviše se razvija na destinacijama poput Vukovara, Osijeka, Siska i Slavonskog Broda. Putničko pristanište u Vukovaru bilježi rast broja pristajanja i sve veću zainteresiranost putničkih agencija. U 2019. godini na Dunavu je bilo 80.213 putnika sa 557 plovila, a u 2018. godini je bilo 46.511 putnika sa 331 putničkim plovilom koji pretežito obilaze Grad Vukovar i OPG imanja. Ove godine, nažalost, radi koronavirusa bilježe samo dva pristajanja plovila s 270 putnika, ali u tijeku je izrada dokumentacije za proširenje postojećeg putničkog pristaništa zbog pristajanja sve većeg broja plovila.

U Sisku je završena izgradnja putničkog pristaništa koji je u 2018. godini zabilježio 1,8 milijuna putnika uključujući jednodnevna krstarenja te pristajanje jednog kruzera s 178 putnika, a u  2019. godini nešto manje radi problema plovnosti, 1,3 milijuna putnika s pristajanjem dva kruzera s 368 putnika.

Foto: Marko Balaži

Povezane vijesti: