EN
HR
Agencija Standard & Poor's povećala je dugoročni rejting Hrvatske s razine BBB+ s pozitivnim izgledima, na razinu A-, s pozitivnim izgledima. tj. u "iznadprosječnu kreditnu kvalitetu".
S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost koju osiguravaju Vlada i parlamentarna većina. Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, Vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja.
"U 5 i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja. To je izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija", izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.-2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6%, odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od 3% u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60% BDP-a.
U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.
"Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor's navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim političkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira institucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Otvorena nova cijev tunela Učka - povijesni dan za Istru i Hrvatsku
Sinoć je svečano otvorena druga cijev tunela Učka. Radovi na probijanju trajali su tri godine, a ukupna investicija iznosila je oko 200 milijuna eura. Tunel je dug 5630 metara i treći je po veličini u Hrvatskoj nakon Male kapele i Svetog Roka.
Podsjetimo prva cijev tunela kroz Učku izgrađena je još 1981. godine i uskoro će biti zatvorena zbog rekonstrukcije i modernizacije.
Svečanosti otvaranja nazočili su visoki uzvanici, ministri te premijer Andrej Plenković koji je podsjetio kako je prije točno četiri godine, 13. rujna, na Vladinoj sjednici u Puli, donesena politička odluka da se u potpunosti dovrši puni profil Istarskog ipsilona, da se izgradi druga cijev tunela Učka.
"Vlada nije imala ni trunke dileme da Istarska i Primorsko-goranska županija te cijela Hrvatska zaslužuju dovršetak ovog projekta. Do početka iduće sezone obnovit ćemo staru cijev, a godinu dana kasnije izgradit će se puni profil na mostu Mirna i vijaduktu Limska draga te autocesta do Matulja", naglasio je Plenković.
U međuvremenu će, nastavio je, biti gotov naš dio koridora 5C, bit će gotova autocesta do Siska, probijen novi tunel Kozjak, uznapredovat će obilaznica Splita od Trogira do Omiša. Uz to, dovršit će se autocesta do Dubrovnika, brze ceste do Koprivnice i Požege, od Bjelovara prema Virovitici te brza cesta koja će spojiti Varaždin, Lepoglavu, Ivanec i Krapinu.
