Raste uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a naša poljoprivreda propada

Hrvatski je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 884 milijuna eura i bio je za 4,25 posto veći nego u istom razdoblju prošle...

Hrvatski je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 884 milijuna eura i bio je za 4,25 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Nastavak je to višegodišnjih pozitivnih trendova, iako rast izvoza usporava. U 2017. godini bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015., bilježila rast od gotovo 13 posto ” pojasnio je potpredsjednik za poljoprivredu HGK Draga Kovačević , te dodao kako se  unatoč rastu izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, povećala negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine za preko 50 milijuna eura.

Izvor: HGK

 

Usporedno s rastom izvoza, nastavljen je trend rasta uvoza

U odnosu na 2016. godinu prošle je godine uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rastao za 11,5 posto, a u prvih šest mjeseci 2018. uvoz je bio na razini od milijardu i 467 milijuna eura, što je 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Izvozili smo najviše čokoladu i druge proizvode s kakaom, svježu i rashlađenu ribu te cigarete, dok smo najviše uvozili svinjsko meso, kruh i pekarske proizvode te pripravke za prehranu životinja.

Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivnu smo bilancu u robnoj razmjeni imali samo u sedam skupina proizvoda: u žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu, mesnim prerađevinama te u raznim proizvodima za hranu.’

Izvor: HGK

Ukupna pokrivenost uvoza izvozom kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od samo 60% ukazuje na opću nisku konkurentnost i nedostatan obujam domaće proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambeno-prerađivačke industrije. Posebno nas trebaju brinuti one kategorije u kojima je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50%, a to su upravo one kategorije u kojima imamo nedostatnu proizvodnju – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće i voće zaključuje Dragan Kovačević. 

Kroz turizam potičemo uvoz. Suludo, smiješno, tragično… 

Smisao turizma je maksimalno korištenje lokalnih resursa. Povežemo li sve u jednu zaokruženu turističku priču, turistička potrošnja se disperzira na razne industrije u turističkoj destinaciji, jer upravo najveća moć turizma je što se ne radi o jednoj industriji, već uz sebe veže, vertikalno i horizontalno, sve druge industrije i djelatnosti. Cilj je povećati turističku potrošnju te da se upravo ta turistička potrošnja spusti na lokalnu ili nacionalnu ekonomiju.

S jedne strane imamo veliku potražnju tj. potrošnju kroz turizam, imamo poljoprivredne resurse od unutrašnjosti Istre, Dalmatinske zagore, Slavonije… a opet selo i poljoprivreda propada, a mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo, smiješno, tragično…

POVEZANE VIJESTI:

SPOJ „PLAVE“ I „ZELENE“ HRVATSKE – ZVUČI LI VAM POZNATO?

MALE OBITELJSKE KONOBE ZNAJU KAKO POVEZATI PLAVU I ZELENU HRVATSKU

Vijesti: