Roman Pokos, kreativna agencija Kokoš ili jaje: Uvijek se trudimo ljude „izuti iz cipela“ na našim festivalima

Svi znate današnju priču oko Adventa u Zagrebu, no često ljudi zaborave kako organizacija Adventa u Zagrebu nije ništa novo, dapače, oduvijek je postojao program Adventa na Trgu Bana...

Svi znate današnju priču oko Adventa u Zagrebu, no često ljudi zaborave kako organizacija Adventa u Zagrebu nije ništa novo, dapače, oduvijek je postojao program Adventa na Trgu Bana Josipa Jelačića, no naravno ne u obliku kakav je danas.

Danas je to rezultat strateškog planiranja, razvoja i investiranja u manifestacije, a koja se itekako isplatila Zagrebu. Upravo je Advent zaslužan za buđenje Zagreba i stvaranja nove turističke renesanse u našem glavnom gradu, gdje se od turizma prije nije moglo čuti niti prvo slovo, a danas je jedna od glavnih turističkih destinacija u Hrvatskoj tijekom cijele godine.

No, zanimljivo je kako se u svojim počecima Advent brendirao kroz jednu privatnu manifestaciju, a to samo znači da se radi o nečem odličnom, drugačijem i priči koja je vrijedna pričanja.

Naravno, pričamo o fenomenalnom konceptu i manifestaciji Fuliranje u Zagrebu, koja je među prvima, ako ne i prva, postavila visoko ljestvicu. I ono najvažnije, pokazala se uspješnom na tržištu kroz broj posjetitelja i generiranu potrošnju te smjer u kojem se Zagreb mora razvijati i bili su u pravu. Danas se cijeli koncept proširo na više projekata, a ove godine Fuliranje čak ima svoje premijerno izdanje i na moru.

U razgovoru s Romanom Pokosom, direktorom kreativne agencije Kokoš ili jaje, donosimo priču kako je pojam drugačije odlično utjelovio kroz sve svoje manifestacije. Kako to? Evo ovako…

Roman Pokos, Kokoš ili jaje

Priča oko Fuliranja počinje puno prije, a sve s ciljem da europsku urbanu priču preseli u Zagreb.

Počeli smo s Pingvin placom na Britanskom trgu. To je bio prvi događaj, a kojem je cilj bio napraviti nešto drugačije. Po inozemstvu smo vidjeli razne božićne sajmove i uvijek nas je fasciniralo kako je super to sve složeno, a kod nas je bilo pomalo dosadno. S tim Pingvin placom smo prvim krenuli, ali smo se susreli s mnoštvom problema. Budući da smo bili locirani na tržnici, morali smo svakoga dana micati kućice što je bila jedna nemoguća misija. Tako da smo tek sljedeće godine našli lokaciju koja nam se sviđa, a radilo se o prilično pustoj ulici, točnije Tomićevoj. U njoj se ništa nije događalo, no mi smo vidjeli ogroman potencijal“ priča Pokos.

A fokus je u startu bio na cjelokupnom ambijentu, s posebnom pažnjom na male detalje, koji često organizatorima predstavljaju trošak, a ne shvaćaju da svi ti detalji utječu na atmosferu cijele manifestacije.  „Mi smo zapravo htjeli stvoriti cjelokupni ambijent. Te prve godine kad smo krenuli s adventskim Fuliranjem, htjeli smo dočarati starozagrebački govor, što je ispalo kao simpatična priča na kojoj smo razvili cijelu temu. Na cestu smo doveli ozbiljne restorane i bistroe. Time smo ih „izvukli“ iz lokala i približili širem krugu ljudi. Upravo smo u tom dijelu u ovih 7, 8 godina napravili najveću stvar s Fuliranjem“ ističe Pokos.

No, tu nije kraj priče, dapače, ako želimo biti konkurentni stalno moramo ulagati u manifestaciju kroz nove koncepte, priče, sadržaje i ekstenzije priče. A to je jako dobro znao i Pokos, koji je kasnije promijenio lokaciju Fuliranja, koja je svoje mjesto, barem za sada, pronašla na zagrebačkom Strossmayerovom trgu, te tako opet otvorio dodatni prostor za širenje Adventa u Zagrebu. No i tu se opet pokazalo kako se stalno mora inovirati i stvarati dodanu vrijednost pa je Fuliranje osmislilo nove dizajnerske funkcionalne kućice. Na ranijim festivalima su koristili, kao i sve ostale manifestacije, iste drvene kućice. Uloženo je i u poseban wc prikolicu, kako bi se izbjegli oni neugledni pokretni wc-i. Investirali su i u aplikaciju za bržu narudžbu pića i hrane, kao i  u prodaju svojih brendiranih suvenira itd…

Ove godine smo na Adventu otvorili i svoj fan shop i jako smo zadovoljni s time, a nadamo se da su i ljudi zadovoljni s proizvodima. To sve stvara priču oko festivala, to je ta dodana vrijednost. Uvijek smo htjeli imati takvu vrstu komunikacije i marketinga, a ne onu suhoparnu. Imamo vrlo jak i razvijen segment komunikacija koje naš komunikacijski tim provodi vrlo strukturirano, strateški i uz detaljno razrađen plan. Osim što blisko surađuje s najmoprimcima, vrlo kvalitetno komunicira s medijima kako domaćim tako i stranim, a tu su i ostale marketinške aktivnosti “ naglašava Pokos.

Važan segment svih festivala u produkciji agencije Kokoš ili jaje, čak bi mogao reči i znak prepoznavanja, je svakako komunikacijski segment. Kroz festivale se sustavno  gradi priča, predstavljaju se mnoge osobne priče i elementi festivala na drugačiji način. 

U stvari, kao osobno iskustvo, mogu potvrditi kako ti daju i traže priče za svaki medij posebno sukladno ciljnoj skupini, što je endemska pojava u Hrvatskoj. Ako pogledamo medijske objave, siguran sam da niti na jednom festivalu u Hrvatskoj nećemo pronaći toliko različitih priča, a koje se vežu uz jedan festival. Čak su neki ugostitelji i partneri izrasli i izgradili imidž upravo kroz njihove festivale. 

Jedan važan segment koji je iznimno važan za istaknuti su kvalitetni partneri.

Svojom pričom i ustrajnim traganjem za kvalitetnom ponudom, ekipa iz Kokoš ili jaje uspjela je okupiti i kvalitetne partnere, koji su imali drugačiju ponudu i koji su se potrudili samostalno urediti svoje kućice, kako bi svaka imala svoju priču. Nije mogao svatko doći na Fuliranje, trebalo je proći određenu selekciju i isporučiti kvalitetu. To je bio hrabar korak naprijed i nije bio lak zadatak, no uspjeli su. I tu se vidi važnost sinergije između organizatora i najmoprimca, jer jedan bez drugog ne mogu.

Mi jako puno vremena provodimo u dogovaranju s partnerima i ugostiteljima. Nove educiramo, a stari već znaju što tražimo od njih. Iako smo možda jedni od zahtjevnijih organizatora, mislimo da se sav uložen trud na kraju svima vrati. Po tome se i ističemo od ostalih festivala. Tri do četiri mjeseca provodimo s partnerima kombinirajući njihove menije, pazeći da se razlikuje ponuda, ali i lokacije na kojoj se nalaze“ govori Pokos, a izjava govori sama za sebe. Potrošili su tj. investirali vrijeme zajedno s svojim partnerima da stvore drugačiju priču. A koja se, kao što i sami znate, itekako isplatila.

Fuliranje ima i svoju vlastitu suvenirnicu

Nama je cilj da se posjetitelji osjećaju predivno. Iako smo se već usavršili u “gastrotainment” segmentu festivala, uvijek se trudimo ljude „izuti iz cipela“. Pa tako dovodimo strane izvođače te ulazimo u suradnje s velikim glazbenim festivalima. Nama nije u cilju imati 20 različitih festivala, već da ove postojeće (Zagreb Burger Festival) dižemo na jednu višu razinu. Glavni cilj nam je da svi budu sretni. To je glavni pokazatelj budućnosti i uspješnosti festivala“ ističe Pokos.

To je jedan mali dio iza priče Fuliranja. A kako je stvoren uspješan koncept, ekipa iz Kokoš ili jaje, krenula je i s novim festivalima. Od Artikuliranja, Foodballerke i fenomenalnog Zagreb Burger Festivala, koji je pokrenuo street food revoluciju u Hrvatskoj i, što je najvažnije, dokazao kako su burgeri novi trend i “must have” u turizmu. Dapače, sada su burgeri u standardnoj ponudi svih ozbiljnih hotela.

Mi smo jedan od rijetkih festivala koji ima svoju opremu. Sve kućice su naše i prilagođene su našem festivalu da se ljudi što ugodnije osjećaju. Razmišljamo o svim segmentima i pokušavamo svaki godine napraviti iskorak. Pratimo što se vani događa, sva ta digitalizacija, mobilne aplikacije, plaćanje s karticama, na svemu tome radimo. Preko aplikacije možete provjeriti gastro ponudu, cijenu i slično, a za vrijeme Zagreb Burger Festivala imali smo čak oko 17 tisuća preuzimanja aplikacijeŠto se tiče burgera, prije Zagreb Burger Festivala, taj tip hrane nije toliko bio u fokusu ozbiljnijeg ugostiteljstva, nego više u okvirima manjih burger barova. U cijelu tu priču su se uključili i ozbiljni chefovi. Zato sada i imamo toliku ekspanziju i „eksploziju“ sličnih koncepata diljem Hrvatske. Jako velika popularizacija burgera je nastala u tri godine i jako smo sretni s time. Ne želimo sami sebi pripisivati zasluge, ali sigurno je da smo utjecali na tu cjelokupnu sliku“ istaknuo je Pokos.

Organizacija manifestacija nije trošak, nego investicija. 

Organizacija manifestacija koji će privući masu posjetitelja, naravno generira potrošnju i zaradu, a da bi privukli posjetitelje moramo imati kvalitetan sadržaj. Najteže je krenuti, ali u agenciji Kokoš ili jaje imali su odličnu referencu Fuliranje, koja im je otvorila do tada sterilno i dosadno tržište, a tu priliku su odmah prepoznali i sponzori, koji su samo čekali jednu takvu odličnu priču. Naravno, kako ističe Pokos, prve dvije godine su bile izazovne, no kasnije kada su opravdali povjerenje, bilo je puno lakše zatvoriti financijsku konstrukciju.

Ono kada sponzori uđu u manifestaciju sa svojim pričama

Ono što me osobno oduševilo je opet komunikacija i želja za dodanom vrijednosti. Tako su kroz Fuliranje, a pogotovo kroz ZBF, Pokos i njegov tim uspjeli osvijestiti sponzore da ne žele a priori njihov novac, nego da se stvarno uključe u manifestaciju. Često se sponzori manifestacija, iako danas je to već na puno većoj razini, zadovolje s logotipom na plakatima i vizualima, ali ne uđu i sami u manifestaciju. Bačen novac, jer plaćanje sponzorstva neke manifestacije je samo ulaznica da sponzor može ući, no tek tada treba investirati i uložiti u priču i ekstenziju priče. A to je ključno i win-win za sve. Tako su sponzori imali svoje ektenzije priča, kako kroz manifestaciju, tako i kroz oglašavanje manifestacije kroz svoje kanale. Svoje brend vrijednosti spojili su s pričom i vrijednostima manifestacije. I opet se vraćamo na početak, da Fuliranje nije imalo priču, nisu bili drugačiji, investirali u sitne detalje, partnere… ne bi bilo niti vrijednosti manifestacije, a koja je danas uz povjerenje i potvrdu koncepta, najvrijednije obilježje agencije Kokoš ili jaje.

Storytelling u pravom smislu – ne prodaj mi proizvod, nego priču, doživljaj i  i dodanu vrijednost.

Što se sponzora tiče, najgore ih je privući u početku. Prvih godina smo imali jako puno problema s time, pa nismo mogli puno ulagati u sam program. No, malo po malo smo počeli organski rasti, a sponzori su shvatili da će imati benefit od nas. Danas nam je puno lakše jer svi znaju za naš projekt i svi bi htjeli biti dio njega“ istakuo je Pokos.

E da spomenuo sam na početku članka kako Fuliranje seli na more ove godine. Tako će se Fuliranje na moru održati od 01. do 04.kolovoza u The Garden Resortu u Tisnom.

I opet još jedna novosti u konceptu.

Naime, svi znamo kako sunce i more više nisu dovoljni, zato će Fuliranje na moru biti prvi lokalni festival koji pruža cjelodnevni doživljaj, kao i fokus na domaću publiku, a ne stranu. 12 vodećih hrvatskih izvođača, 3 koncerta dnevno, ulični svirači, odlična i drugačija gastro ponuda koja se temelji na najboljim lokalnim specijalitetima u izvedbi najboljih lokalnih konoba i naravno bogata ponuda craft piva i ostalih pića.

Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji s Garden Brewerijem, odlučili smo dovesti festival u The Garden Resort u Tisno. Zaključili smo da se tamo uglavnom predstavljaju strani brendovi te se niti jedan ne obraća hrvatskoj populaciji. Želimo na taj način ostvariti komunikaciju i napraviti domaći festival. Zapravo nam je cilj ukomponirati priču oko Fuliranja u sva četiri godišnja doba. Nije nam plan osmišljavati nove koncepte festivala, nego se bazirati na već postojeći brend i oko njega graditi gastrotainment priču“ navodi Pokos.

Pritom i dalje prate trendove pa će tako na lokaciji biti dostupne i biorazgradive čaše i pribor kako bi se očuvala festivalska lokacija. Kada smo već kod trendova, Pokos ističe kako su ekologija i digitalizacija trenutno u fokusu svjetskih festivala.

Generalni svjetski festivalski trendovi jesu upravo ekologija koja, između ostalog, podrazumijeva biorazgradivu plastiku od šećerne trske i smanjenje otpada. Zato ćemo se ovogodišnjem izdanju Zagreb Burger Festivala kao i Fuliranja na moru usredotočiti na ekologiju. Točnije izbacit ćemo jednokratnu plastiku, a s partnerima pregovaramo o smanjenju otpada u okvirima papira i plastike. Druga stvar je digitalizacija, odnosno plaćanje s mobitelima. To su dva glavna trenda koja i mi pokušavamo integrirati“ govori Pokos.

Bit će zanimljivo pratiti razvoj Fuliranja na moru, a pogotovo ako se i druga dva izdanja Fuliranja koje je Pokos najavio, budu održavala u nekom drugom gradu. Što mislite, bi li publika pratila Fuliranje i u Slavoniju? Siguran sam da bi. No, za nove eventualne lokacije i detalje morat ćemo još malo pričekati. No, svakako se radi o velikom koraku naprijed, kako bi se zaokružilo Fuliranje sa četiri godišnja doba tj. četiri izdanja tijekom cijele godine. To bi bila prva manifestacija u Hrvatskoj, kojoj je uspio takav poduhvat.

Za kraj, festivalsku scenu također nisu zaobišli razni problemi, kao i sve druge grane, no na jedan veliki problem Pokos je stavio poseban naglasak. „Jedan od najvećih problema festivalske scene u Hrvatskoj je preklapanje festivala. Svaka organizacija sama za sebe organizira festivale, a ne postoji niti jedna krovna koja bi barem smjestila sve organizatore pod isti krov kako bi se dogovorili. To smatram velikim problemom jer će doći do zasićenja“ zaključuje Pokos.

Najbolja reklama uvijek je bila i uvijek će biti ona od usta do usta i to je imperativ i recept za dugoročni uspjeh i samoodrživost. A ekipa iz agencije Kokoš ili jaje, uspjela je doći do te razine gdje su upravo oni sami najbolji marketing tj. njihovo obećanje, dosljednost i kvaliteta koju isporučuju.

A tome je i dokaz ne samo uspješnost Fuliranja, nego i ovogodišnjeg Zagreb Burger Festivala koji je pokrenuo revoluciju street fooda u Zagrebu i dokazao se kao odličan turistički proizvod, kao i pokazao pravi smjer u kojem se naš turizam mora razvijati.

P.S. I da nisam saznao što je prije kokoš ili jaje, no da se mene rekao bi da je ipak kokoš.

Foto: Agencija Kokoš ili jaje

Vijesti: