Školski praznici i blagdani u Hrvatskoj 2025./2026.: Ključni datumi za turistički sektor

Turistički sektor u Hrvatskoj sve više prepoznaje važnost domaćih gostiju.

Obitelji s djecom školskog uzrasta planiraju putovanja isključivo u skladu sa školskim praznicima i blagdanima, što ove termine čini izuzetno važnima za hotele, kampove, turističke zajednice i destinacijske menadžment organizacije. Objavljen je školski kalendar za 2025./2026. godinu, a donosimo pregled praznika i neradnih dana koji će biti ključni za kreiranje ponuda za domaće tržište.

Početak i kraj nastave

Školska godina počinje u ponedjeljak, 8. rujna 2025., a završava u petak, 12. lipnja 2026. Za maturante i učenike s ispitnim obvezama školska godina završava nešto ranije ili kasnije, ovisno o rokovima državne mature.

Zimski praznici

Najduže razdoblje odmora izvan ljeta dolazi tijekom zimskih praznika. Učenici će na slobodno krenuti u srijedu, 24. prosinca 2025., a u školske klupe vratit će se u ponedjeljak, 12. siječnja 2026. Ovo razdoblje pokriva Božić, Svetog Stjepana i Novu godinu, pa predstavlja idealnu priliku za kreiranje božićnih i novogodišnjih aranžmana, zimskih obiteljskih paketa i kampanja usmjerenih na domaće tržište.

Proljetni (uskrsni) praznici

Proljetni odmor trajat će od ponedjeljka, 30. ožujka 2026., do ponedjeljka, 6. travnja 2026. Nastava se nastavlja 7. travnja. Praznici su usklađeni s blagdanom Uskrsa (5. travnja) i Uskrsnim ponedjeljkom (6. travnja), što je izvrsna prilika za destinacije da ponude tematske „uskrsne pakete“, kratke vikend-aranžmane i proljetne obiteljske odmore.

Ljetni praznici

Nastava završava 12. lipnja 2026., a ljetni praznici započinju u ponedjeljak, 15. lipnja 2026. Upravo taj datum označava i početak glavne domaće sezone obiteljskih putovanja, koja traje sve do rujna. Za turistički sektor to je prilika da pravovremeno lansira obiteljske, wellness i sportske pakete namijenjene domaćim gostima.

Blagdani i neradni dani

Osim školskih praznika, važni su i državni blagdani koji omogućuju „produžene vikende“. U školskoj godini 2025./2026. to su:

• 1. studenoga (Svi sveti) – subota

  18. studenoga (Dan sjećanja) – utorak

  25. i 26. prosinca (Božić i Sveti Stjepan) – četvrtak i petak

  1. siječnja (Nova godina) – četvrtak

  6. siječnja (Sveta tri kralja) – utorak

  5. i 6. travnja (Uskrs i Uskrsni ponedjeljak) – nedjelja i ponedjeljak

  1. svibnja (Praznik rada) – petak

  30. svibnja (Dan državnosti) – subota

  4. lipnja (Tijelovo) – četvrtak

Ovi datumi važni su za oblikovanje kratkih „city break“ i vikend-ponuda, koje su posebno atraktivne domaćim gostima spremnima iskoristiti dodatni dan odmora.

Školski praznici i državni blagdani ključni su orijentiri za domaći turizam. 

Pravovremeno planiranje u turizmu znači bolje popunjavanje kapaciteta i snažniju komunikaciju prema domaćim gostima. Obitelji putovanja vežu isključivo uz školski kalendar, pa hotelski i destinacijski paketi koji su usklađeni s praznicima imaju znatno veću šansu za uspjeh.

Turističke zajednice i hoteli mogu na temelju ovih podataka pripremiti ciljane kampanje: od zimskih paketa i proljetnih „uskrsnih bijegova“, do ponuda vezanih uz produžene vikende. Na taj način domaće tržište, koje je posljednjih godina sve važnije za stabilnost turističke sezone, može postati snažan oslonac i u 2026. godini. 

Iako domaći gosti oduvijek su igrali klujčnu ulogu, iako nisu bili u fokusu. 

Domaći gosti čine ključan udio u našem turizmu 

Hrvatski turizam i dalje bilježi snažnu dominaciju stranih tržišta, no domaći gosti i dalje ostaju značajan oslonac ukupnog turističkog prometa, posebice u predsezoni i posezoni. Podaci sustava eVisitor pokazuju da su domaći turisti u prvih šest mjeseci 2025. činili gotovo petinu ukupnih dolazaka, dok je njihov udio na razini srpnja nešto manji, ali i dalje relevantan za cjelokupno tržište jer se radi o 2. "emitivnom" tržištu. 

Udio domaćih gostiju - siječanj do lipanj 2025.

U prvoj polovici godine Hrvatsku je posjetilo ukupno 7,60 milijuna turista, od čega je 1,43 milijuna bilo domaćih gostiju, što čini 18,8 posto svih dolazaka. Kada govorimo o noćenjima, domaći su ostvarili 3,99 milijuna noćenja od ukupno 29,43 milijuna, s udjelom od 13,5 posto, što ih svrstava na drugo najvažnije tržište, odmah nakon Njemačke.

U srpnju, na početku špice ljetne sezone, najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnoj razini ostvarilo je njemačko tržište, a potom slijede slovensko i domaće tržište. U lipnju je raspored bio nešto drugačiji – prvo Njemačka, zatim domaći gosti, a nakon njih Slovenija.

Tijekom prvih sedam mjeseci najveći udio u ukupnim noćenjima ostvarilo je tržište Njemačke, dok je domaće tržište drugo po važnosti, s udjelom od 15,2 % u dolascima i 12,4 % u noćenjima. Nakon njih slijede tržišta Slovenije, Austrije i Poljske, koja zaokružuju TOP 5 tržišta u Hrvatskoj.

Sasvim je jasno da su domaći gosti drugo najvažnije tržište za hrvatski turizam, odmah nakon Njemačke.

Foto: Licence istock 1431925410 - Halfpoint