Središnja Istra je ili bi trebala biti “new big thing” istarskog turizma

Kao što se govorilo od početka Covid krize, poseban fokus ove godine bit će na unutrašnjost kao i na luksuze kuće za odmor, koje su i ove godine izvrsno...

Kao što se govorilo od početka Covid krize, poseban fokus ove godine bit će na unutrašnjost kao i na luksuze kuće za odmor, koje su i ove godine izvrsno popunjene.

U prvoj polovici kolovoza ostvareno 14,30 % više dolazaka u odnosu na isto razdoblje protekle godine

Zato i ne čudi podatak, kako je područje Turističke zajednice središnje Istre (TZSI) u razdoblju od 01.01. do 16.08.2020. ostvarilo je 20.757 dolazaka, odnosno 72,44% u odnosu na isto razdoblje protekle godine te 153.215 noćenja ili 71,89% u odnosu na 2019.. Od navedenog, 90,38% noćenja ostvarili su inozemni, a 9,62% domaći gosti.

U razdoblju od 01. do 16.08.2020. ostvareno je 6.945 dolazaka, odnosno 14,30% više u odnosu na lani te 50.357 noćenja, što čini 92,78% od lanjskog broja noćenja. Inozemni gosti ostvarili su 96% noćenja, a domaći 4%.

Udio noćenja po državama od siječnja do sredine kolovoza bio je: Njemačka 60 %, Hrvatska 10 %, Austrija 5%, Belgija 4 % te Nizozemska i Poljska po 3 %. Zanimljivo, prosječno vrijeme trajanja boravka stranih gostiju bilo je osam dana, no što jasno govori koji je profil gostiju koji dolaze u luksuzne kuće za odmor. Radi se o hotelskim gostima, no koji uz luksuz žele privatnost. Upravo luksuzne kuće za odmor neće biti samo u kratkoročnom trendu, nego će dugoročno ostati kao glavni ili premium smještajni proizvod. Čak traženiji od hotela s 4**** Više o članku u prilogu.

Villa Covri / photo by Rajan Milosevic / K o r i d o r 2 7

/ / / LUKSUZNE KUĆA ZA ODMOR NISU SAMO TRENUTNI TREND, NEGO ĆE POSTATI PRVI IZBOR. POTVRĐUJE TO I MARRIOTT

U 2020. godini, na području TZSI za 11% više je smještajnih jedinica nego u 2019. (1.139) te po 10% više kreveta (5.281) i objekata (913) nego u 2019. godini.

Naši smještajni kapaciteti većim dijelom su kuće za odmor, koje su dislocirane i nude gostima privatnost te izolaciju, a koje su ove godine bile dodatno tražene. Upravo središnja Istra uz kombinaciju outdoor aktivnosti bez velikih gužvi, eno gastro ponudu, prirodnih i kulturno – povijesnih atrakcija nudi kvalitetne sadržaje bez potrebe za kontaktima, ako gost to ne želi” ističe direktorica TZSI Sanja Kantaruti.

Također, jedna od pozitivnih stvari koje se događaju u Istri, a zahvaljujući sve više i više luksuznih kuća za odmor je otvaranje novog tržišta za OPG-je. Tako su se lokalni istarski OPG-i organizirali i počeli gostima u kućama za odmor nuditi dostave svojih proizvoda na kućni prag. Otvoreno je novo tržište, o kojem sam također pisao u gore navedenom članku.

Iako je teško trenutno predviđati kakva će biti posezona, zbog “zatvaranja” Italije, Austrija, a možda uskoro i Slovenije, u središnjoj Istri se ipak nadaju dobroj posezoni.

“Posezona raste iz godine u godinu, a raste i broj domaćih gostiju što me jako veseli. Naši objekti su otvoreni i u posezoni, sezona se nastavlja i nadamo se da će se rast nastaviti i u posezoni” zaključuje Kantaruti.

Središnja Istra je “new big thing” istarskog turizma.

Barem bi trebala biti, no potrebno je ubrzati strateški i održiv razvoj, te sačuvati prostor od devastacije. Ako netko ima iskustva u turizmu to je svakako Istra, kao i negativne posljedice istog. Logično i prirodno je da upravo središnja Istra bude nova oaza cjelogodišnjeg turizma.

No, važno je ubrzati razvoj, ali da od bude strateški i održiv. Tu je upravo uloga javnog sustava kao DMC/DMO agencije da pametno vodi i gura naprijed te procese. Jer privatni sektor je to odlično prepoznao, cijela priča tržišno itekako drži vodu i unutrašnjost Istre počeka je disati punim turističkim “plućima”. Fokus je na kvaliteti, a ne na kvantiteti.

Po meni postoje dva ključna problema.

Glavni problem središnje Istre je što opet nije ujedinjena kao jedan turistički proizvod, nedostaje Sjeverno-zapadni klaster, što stvara dodatne probleme u pozicioniranju, brendiranju i razvoju. Upravo SZ Istra se najbolje razvila i pozicionirala, barem prema mojem mišljenju, te recimo imamo apsurdnu situaciju kako Motovun spada u središnju Istru, a Grožnjan u SZ Istru. Turisti stvarno ne znaju niti ih interesira razne općinske, gradske, županijske i ine imaginarne granice, nego gledaju prvo Hrvatsku kao destinaciju, a tek onda Istru. Zato je potrebno brendirati regije, a onda spuštati na logične i prirodne cjeline, kao i nišne zaokružene turistike proizvode. I zato središnja Istra bi morala biti jedan brend, jer je jedna priča. Naglašavam, radi se o unutrašnjosti Istre ili jednom prostoru.

/ / / NAPOKON PRIČA I DRUGAČIJI NARATIV U PROMOCIJI TURISTIČKE DESTINACIJE – DARE TO EXPLORE

Drugi glavni problem je spor strateški razvoj zbog manjak financijskih i ljudskih resursa. Nedostaje ljudskog kapaciteta kao i financijski budžet, da se cijela priča pametno posloži. Pogotovo od Istarske županije i TZ Istarske županije potrebno je puno veći fokus i financijska injekcija tj. strateški razvoj iste. Ne može se reći kako isti ne financiraju razvoj, no to su mrvice – premalo i nedovoljno, za pravi iskorak. Potencijali, ali i signal s tržišta su tu, sve je već lijepo posloženo, samo je potrebno to lijepo umrežiti, upakirati i prezentirati te dati smjer i viziju razvoja. Ne može se prepustiti razvoj malim općinama i gradovima te turističkim zajednicama, koji nemaju dovoljno kako ljudskih tako i financijskih mogućnosti da naprave veći iskorak.

Dok s jedne strane imamo razvijene destinacije na moru i turističku infrastrukturu, kao i jake hotelijere, s druge strane središnja Istra je upravo taj proizvod koji nedostaje Istri, kako bi zaokružila cijelu priču. Središnja tj. unutrašnjost Istre je upravo najveća tajna i sljedeći veliki iskorak koji Istra mora zaokružiti i prigrliti. No, totalno drugačiji turistički proizvod od morskog turizma, koji se odlično nadopunjuje. Također, sve je blizu u Istri, a s bilo koje destinacije na obali si za pola sata već u jednoj turističkoj priči i ambijentu.

Svakako postoje i razne opasnosti te negativni trendovi ako se cijeli razvoj ne vodi strateški i planski. Kao što je veliki interes investitora za novu divlju “apartmanizaciju” stvaranjem umjetnih istarskih sela bez duše i ljudi. A sve pod prizmom nekretninskog, a ne turističkog businessa. Grad ili selo ne čine zgrade, nego ljudi. A turizam bez ljudi nema smisla. Tko će prodavati autentični doživljaj ako ne lokalno stanovništvo. U konačnici za koga se razvija turizam, ako ne za podizanje kvalitete lokalnog stanovništva?

Pitanje je: Hoće li se unutrašnjost Istre razvijati sporo i “stihijski” ili će se ubrzati razvoj, ali kroz pametno, plansko i održivo vođenje nove istarske turističke paradigme. To je pravi izazov i ključno pitanje. Upravo kvalitetni razvoj unutrašnjost Istre je u interesu i velikih hotelijera kao i cijele Istre, jer to je taj sadržaj koji produžuje sezonu, privlači kvalitetne goste, povećava turističku potrošnju, te daje vrijednost za novac.

Unutrašnjost Istre je čudo od priče, emocija i doživljaja, a temelji su više nego izvrsni. No sada je potrebno razvoj staviti u planske, održive i strateške okvire te ubrzati razvoj, kako bi se turistički mozaik pametno posložio i zaštitio. Središnja Istra je “new big thing” istarskog turizma.

Naslovna fotografija: TZ središnje Istre

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN