Struka složna: Nacionalni booking portal je loša ideja

Vijest dana koja je podigla veliku medijsku prašinu i cjelodnevne rasprave unutar struke je najava predizbornog programa HDZ-a, kako će uspostaviti “web booking portal privatnog smještaja s provizijom do...

Vijest dana koja je podigla veliku medijsku prašinu i cjelodnevne rasprave unutar struke je najava predizbornog programa HDZ-a, kako će uspostaviti “web booking portal privatnog smještaja s provizijom do pet posto”” ili Nacionalni booking portal.

Iako je cijela priča i rasprava, po mojem mišljenju, otišla u krivom smjeru, više političku ili izbornu sferu, što je i logično jer paušalno predstavljena kroz predizborni program, osobno na tu ideju gledam van političkog konteksta i na tom treba po meni otvoriti stručnu raspravu i definirati neke okvire, mišljenja, rješenja, pa i u konačnici zaključak struke.

No, prije dublje i šire analize koje će biti u narednim mjesecima o osnivanju “državnog” booking portala, mišljenje o istom tražio sam od turističkih stručnjaka; Marka Mišulića iz tvrtke Rentlio, Nede Pinezića iz tvrtke Dantes savjetovanje , Ivana Ilijašića iz tvrtke Orioly te Nine Dubretića iz tvrtke Direct Booker.

Svi su složni kako je ideja o web booking portal privatnog smještaja s provizijom do pet posto loša ideja. No krenimo redom….

Marko Mišulić, Rentlio: Umjesto bavljenja ovakvim stvarima, država bi trebala raditi na otvaranju pristupa agregiranim turističkim podacima

“Ideja je točno onakva kakve se u predizborno vrijeme i može očekivati od domaće politike. Doduše, ova se po svojoj tržišnoj neutemeljenosti, upitnosti kvalitete izvedbe i odmakom od realnosti ipak ističe. To je uistinu čini posebnom, jer istaknuti se u točkama predizbornih programa nije nimalo lako. Naučimo tu lekciju svake četiri godine.

Napraviti booking portal nije pretjerano teška stvar. Čak i popuniti taj portal ponudom smještaja ne predstavlja preveliki izazov. Ono što je teško je generirati i zadržati potražnju na booking portalu, odnosno dovesti potencijalnog gosta na svoj booking portal kako bi baš tamo napravio rezervaciju. Uz to, tom gostu treba ponuditi besprijekorno korisničko iskustvo iz tehnološke perspektive, snagu, garanciju i globalnu prepoznatljivost brenda itd.

Država mora potaknula razvoj digitalnih alata koji bi zasigurno rezultirali i podizanjem konkurentnosti domaćeg turizma

Za primjer, dvije najveće svjetske online booking platforme su u 2018. godini samo na Google oglašavanje potrošile preko 10 milijardi dolara. Na koji način državni booking portal planira generirati potražnju kojom bi konkurirali globalnim platformama i to sve ponuditi za višestruko nižu cijenu usluge od tržišne teško mi je procijeniti. No ono što nije teško procijeniti jest konačni ishod ovakvih ideja.

Umjesto bavljenja ovakvim stvarima, država bi trebala raditi na otvaranju pristupa agregiranim turističkim podacima kako bi na taj način potaknula razvoj digitalnih alata koji bi zasigurno rezultirali i podizanjem konkurentnosti domaćeg turizma.” istaknuo je Marko Mišulić iz tvrtke Rentlio.

Nedo Pinezić, savjetnik za obiteljski smještaj iz Dantes Savjetovanja: Nacionalna turistička organizacija ne može biti komercijalama agencija, dapače ona treba biti sustavna potpora hrvatskom turističkom gospodarstvu i promotor sveukupne ponude Hrvatske

“Činjenica je da se veliki dio kapaciteta u domaćinstvima plasira na tržište preko stranih online turističkih platformi. To za sobom povlači odljev značajnih sredstava kroz visoke provizije u inozemstvo a ujedno se i kompletni iznosi uplaćenih aranžmana “oplođuju” na inozemnim računima do trenutka plaćanja smještaja.

Nije zanemariva ni činjenica da te OTA platforme ne generiraju potražnju već ju slijede, što zanči da ne ulazu u promociju Hrvatske već, dapače, kapitaliziraju promotivnu vrijednost u koji su uloženi napori i novci hrvatskih poreznih obveznika.

Najbolje je kada svatko radi svoj posao i kada smo svi uvezani u jedan odličan sustav promocije naše zemlje

Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalna promotivna organizacija može i trebala je već poduprijeti hrvatske prodajne kanale kroz aktivnu platformu savjetnika za putovanje u Hrvatsku i po Hrvatskoj. Nacionalna turistička organizacija ne može biti komercijalama agencija, dapače ona treba biti sustavna potpora hrvatskom turističkom gospodarstvu i promotor sveukupne ponude Hrvatske. To nije samo smještaj već cijela lepeza prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, kulturnih i prirodnih atrakcija, tradicijskog nasljedna i inovativnih poduhvat.

Nacionalna turistička organizacija s istim zarom treba predstavljati, na primjer nacionalne parkove i “Rimac automobile”, malu brodogradnju koja prvenstveno proizvodi brodice za slobodno vrijeme, kornatsku regatu gajeta i sofisticiranu “Hrvatsku čigru” na putu oko svijeta. Najbolje je kada svatko radi svoj posao i kada smo svi uvezani u jedan odličan sustav promocije naše zemlje” ističe Nedo Pinezić.

Ivan Ilijašić, Orioly: Smjer u kojem bi država trebala ići je digitalizacija ponude, ne samo smještaja, već bilo kakvog sadržaja

“Država kao takva mora poticati digitalnu transformaciju turizma. Na taj način možemo dobiti goste koji će lakše rezervirati smještaj, rezervirati u bilo koje doba godine, doći na destinaciju i lakše doživjeti ono što čini destinaciju. No, država ne može glumiti platformu koja iza sebe ima desetljeća iskustva, desetke tisuća zaposlenih koji razumiju kako digitalni turizam funkcionira i onda usprkos svemu tome, žele naplaćivati 5%.

Nedavno je Francuska vlada najavila osnivanje platforme koja će konkurirati Bookingu, AirBnBu te kako iznajmljivači ne bi plaćali 15-25% proviziju velikim platformama. No to se otvara jako puno pitanja. Kako će se ta platforma promovirati? Kako će gosti doći do te platforme, tko će upravljati tom platformom? I kako će tih 5% pokriti sve navedene troškove?

Po meni, smjer u kojem bi država trebala ići je digitalizacija ponude, ne samo smještaja, već bilo kakvog sadržaja. Država, uz najbolju volju, ne može konkurirati na tržištu s nekom platformom kao što je ova u najavi. Ono što država može je, grupirati ponudu, verificirati kvalitetu iste i onda, te podatke preko centralnog sustava promovirati i prema portalima kao što je booking.com.

Država kao takva mora poticati digitalnu transformaciju turizma

Na taj način, država pomaže iznajmljivačima logistikom, a isto tako, i ti veliki portali onda imaju manje logističke troškove, što može uvjetovati i nižim provizijama. Nisam upoznat s detaljima, no Nizozemska ima digitaliziranu ponudu smještaja i onda se ta ponuda može prodavati i preko neke “državne” platforme, no ta platforma je sporedni proizvod. Poanta je aktualnu ponudu promovirati prema komercijalnim kanalima i platformama.

Imamo njemačke partnere koji preko svog sustava distribuiraju 20.000 smještajnih jedinica prema 20-tak portala i u tom slučaju iznajmljivači plaćaju proviziju od 10-12%, a u isto vrijeme, ne ovise samo o jednom velikom igraču, već su im otvoreni kanali prodaje globalni igrači, regionalni portali, pa čak i portali i promotivni kanali turističkih zajednica.

Dakle, država mora pomoći logistikom i vidjeti kako pomoći svome turizmu da bude agilniji i dostupniji. Sve ostalo je po meni gubitak vremena, novca, ali i živaca turističkog sektora koji u ovom trenutku treba realna i izvediva rješenja.” ističe Ivan Ilijašić iz tvrtke Orioly.

Nino Dubretić, Direct Booker: Ideja o državnom web portalu za bookiranje privatnog smještaja po mom mišljenju ima dosta upitnika, a najveći je financijska isplativost projekta i tko će pokriti navedene troškove

“Država će pokrenuti vlastitu web stranicu za bookiranje privatnog smještaja sa provizijom od 5% kako bi konkurirala booking.comu, airbnbu itd. a pri tom ne uzimajući u obzir turističke agencije koje upravljaju privatnim smještajem ostvaruju do 30% direktnih rezervacija (i to je trend u svijetu općenito, pogotovo od kad je Google otvorio vrata) te država ovim projektom radi direktnu konkurenciju takvim agencijama.

Logika iznajmljivača je da će se svi rado oglasiti na stranicu koja manje uzima tj. da njima više ostane (i ta logika HDZu osigurava određeni broj glasova na izborima) ali problem je što je ta provizija 5% od jako malog potencijala (iznajmljivač će to gledati kroz prizmu svog cjelogodišnjeg prometa).

Naime, cijena apartmana koja se nudi na takvom državnom portalu (da bi iznajmljivaču ostalo više) je ista cijena kao i na bookingu, Airbnbu isl. Zašto bi Hans iz Hamburga koji svugdje po svijetu putuje preko bookinga ili AirBnb kada bude putovao u Hrvatsku koristio novi kanal bookiranja koji nudi istu cijenu (vjerojatno i skuplju jer kao redovan putnik vrlo vjerojatno na tim isl. kanalima već ima pogodnosti čestog putnika)?

Ako bi država nagovorila iznajmljivače i da idu s povoljnijim cijenama na takvom portalu (čime bi oni manje zarađivali) onda dolazimo do logike da ako je to komparativna prednost nacionalnog portala da će gost kojemu je to atraktivno pronaći kontakt vlasnika/property managera i direktno bookirati i bez tih 5% koje država naplaćuje.

Troškovi? Da bi imao operativan booking portal moraš imati korisničku podršku 24/7. Tu govorimo o tro-smjenskom radu!!! Treba oformiti odjele za naplate, isplate, reklamacije isl. financijske procese. Zatim odjel ljudi za onboardanje i ažuriranje oglasa, zatim tehničku službu koja nakon što napravi takvu stranicu i uveže je sa SVIM najvažnijim sustavima kako bi iznajmljivač mogao automatizirati radne procese (cijene, raspoloživost itd.) ista mora biti aktivna na održavanju rada takve stranice.

To sve skupa čini ogromnu vojsku ljudi potrebnu za funkcioniranje ovakvog projekta koji osim što gostu nije povoljniji potreban je OGROMAN marketinški budget da bi tržište uopće dobilo informaciju da takav portal postoji. A kad i potrošimo taj budget dovest ćemo ga na stranicu koja nudi jednake ili skuplje cijene od stranica preko kojih je gost naučio putovati i koji (realno) čuvaju “leđa” vlasniku objekta u slučaju refunda i sl. situacija. Hm. sumnjam da bih tu ja bookirao.

Zašto bi Hans iz Hamburga koji svugdje po svijetu putuje preko bookinga ili AirBnb kada bude putovao u Hrvatsku koristio novi kanal bookiranja koji nudi istu cijenu

O proviziji 5% je suvišno pričati jer da je isplativo raditi s 5% mnogi bi krenuli s takvim poslovnim modelom međutim trošak marketinga i vojske ljudi koji takav projekt zahtjeva nalaže da provizija mora biti veća. Zna se tko će u našem slučaju pokriti tu razliku.

Osobno vidim u ovom projektu relativno jednostavan posao za napraviti (web portal za bookiranje) ali realizacija projekta da bude iole konkurentan će zahtijevati zapošljavanje jako puno ljudi (vjerojatno politički podobnih) te jako puno ulaganja u marketing koji se ne može pokriti iz 5%. Dapače tih 5% ne može pokriti niti dio plaća potrebnih, niti marketing, a potencijal koji Google daje također topi tih 5% da se ni on ne može iskoristiti.

Jedini način za isplativost ovog projekta je da se stranica napravi i da se jednog dana svijet probudi s usađenom navikom putovanja u državu Hrvatsku preko HTZ stranice. Sve ostalo je skupa utopija koju će nažalost platiti porezni obveznici.” ističe Nino Dubretić, iz Direct Bookera.

/ / / / / /

Iako trenutno još nema nikakvih dodatnih informacija oko same implementacije, jedno je sigurno: Struka je složna kako je “državni booking portal” u ovom obliku u najmanju ruku loša ideja.

Naravno, pustiti ovako informaciju bez ikakvog objašnjena i rasprave unutar struke je loše u svakom pogledu i u konačnici neozbiljno, te samo dodatno radi razdor između javnog i privatnog sektora. Umjesto suradnje, komunikacije i sinergije, imamo upravo suprotno. No za tango je potrebno dvoje, a tu svakako najveći teren upravo nosi javni sektor.

U svakom slučaju, tema koja je otvorila Pandorinu kutiju, no za koju je svakako potrebna prvenstveno šira stručna rasprava, bez obzira na trenutni politički okvir.

Foto: Pixabay.com

Povezane vijesti: