Udruga vinara Bregovita Hrvatska okuplja 1.900 proizvođača s gotovo 5 tisuća hektara vinograda

Prema novom Zakonu o vinu, definirane su četiri vinske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovira Hrvatska.  Upravo s ciljem razvoja i jačanja vinarstva u...

Prema novom Zakonu o vinu, definirane su četiri vinske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovira Hrvatska. 

Upravo s ciljem razvoja i jačanja vinarstva u Hrvatskoj, osnovana je i četvrta regionalna vinogradarska organizacija, predviđena novim Zakonom o vinu Bregovita Hrvatska koja okuplja vinare i vinogradare s područja Bjelovarsko bilogorske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, a koja bi trebala prerasti u regionalnu organizaciju vinara i vinogradara regije Središnja bregovita Hrvatska.

Ovaj kontinentalni dio ima određene specifičnosti, određene zajedničke regionalne značajke po pitanju vinarstva i podrumarstva. Vjerujem da je i vaš i naš predsjednik prepoznat kao vrstan vinar i vjerujem kako će ovu udrugu voditi tako da još značajnije dignemo tu proizvodnju vina, da stvorimo još kvalitetnije uvjete za još veću proizvodnju i plasman vina“, izjavio je župan Žinić na sastanku s predsjednikom i članovima novoosnovane udruge vinara Bregovita Hrvatska.za Lokalni.hr.

U zadnjih 20-ak godina proizvodnja vina, uzgoj vinove loze, vinogradarstvo i podrumarstvo u ovoj županiji, ali i cijeloj Hrvatskoj znatno su napredovali i možemo biti ponosni na naše vinare. U svakoj prilici uvijek se rado dičim uspjesima naših vinara, a pogotovo našom sortom škrlet. Od 2000. godine do danas u kloniranje i klonsku selekciju uloženo je gotovo 1,5 milijuna kuna. Rezultat je da mi danas imamo tri priznata klona, a više od 3,1 milijun kuna uloženo je u nabavu loznih cijepova ove sorte“, nadodao je Žinić.

Župan je podsjetio na važnost vinogradarstva na području Županije i na niz poticaja, odnosno pomoći koju vinari mogu ostvariti te istaknuo kako je u izradi projekt „Hrvatska kuća vina“ koja će predstavljati svojevrstan oblik promocije vinarstva.

Za prvog predsjednika novoosnovane udruge izabran je moslavački vinar Marko Miklaužić, koji ujedno u ime svih nazočnih vinara i zahvalio Županu na prijemu i podršci koju Županija pruža svim vinarima.

Bregovita Hrvatska usklađena je s novim Zakonom o vinu kojim nas Europa tjera na udruživanje regionalnog karaktera. Više neće postojati male enklave. Da bi se stvari pojednostavile, Hrvatska se podijelila u četiri velike regije, najveća je naša Bregovita Hrvatska. Na tom se području proizvodi 20-ak posto ukupne proizvodnje vina i ima nešto više vinograda. Imamo 1.900 registriranih proizvođača“, istaknuo je Miklaužić te nadodao kako na području koje pokriva udruga postoji gotovo pet tisuća hektara vinograda koji po hektaru proizvode i do pet tisuća litara vina.

Bregovita Hrvatska zastupat će sve proizvođače kroz jednu instituciju. Ne treba više toliko udruga lokalnog karaktera, proizvodnja ostaje ista, vjerojatno će se povećati dovođenjem novih sorti. Zato je važno da se kroz rad ove udruge uvede i naša pomalo zaboravljena sorta škrlet jer je činjenica da mi nemamo problema s prodajom vina i grožđa, dok se drugi guše u milijunskim zalihama sorti tipa graševina, rizling i slično“, zaključio je Miklaužić.

Izvor / foto: Sisačko-moslavačka županija; Lokalni.hr

Vijesti: