Zaključci panel rasprave o održivom turizmu u Hrvatskoj: dobrim brojkama unatoč, pred nama je ozbiljan posao

Prve analize turističke sezone pokazale su izvrsne rezultate koji su u ovim pandemijskim okolnostima nadmašili i najoptimističnija očekivanja. No znači li to da možemo odahnuti i opustiti se?  Vodeći...

Prve analize turističke sezone pokazale su izvrsne rezultate koji su u ovim pandemijskim okolnostima nadmašili i najoptimističnija očekivanja. No znači li to da možemo odahnuti i opustiti se? 

Vodeći stručnjaci za turizam i srodna područja okupljeni na panel-raspravi „Koliko je hrvatski turizam održiv – prelazak s turizma brojki na turizam vrijednosti“ slažu se oko jednoga: bez obzira na dobre brojke tekuće sezone, pred hrvatskim turističkim sektorom je velik i izazovan posao.

Naime, ako želimo turizam koji prati nove trendove, turizam koji je održiv, turizam koji će i u budućnosti generirati dobre brojke i dobre prihode, te u konačnici, turizam koji će pozitivno i stimulativno djelovati na cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini, pred nama su zahtjevni zadaci prilagodbe i razvoja temeljenog na sveobuhvatnoj digitalizaciji turističke djelatnosti i zaokreta prema iskustvenom turizmu.

Panel-rasprava održala se u okviru projekta Uplift i moderirao ju je TV voditelj Zoran Šprajc, a sudjelovali su Hrvoje Balen iz Algebre, Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb, Josip Mikulić iz Instituta za turizam, Marin Medak iz Rougemarina te Gea Kariž iz Mastercarda.

Problemi povezani s prevelikim oslanjanjem na prihode od turizma

Na raspravi su sudjelovali stručnjaci za turizam, poduzetništvo i tehnologije koji su, svatko iz svojeg aspekta, segmenta kojim se bave i kuta gledanja komentirali što brojevi o noćenjima i dolascima turista zaista znače.

Problematizirali su stvarno značenje ovih rezultata za opću gospodarsku sliku te raspravljali o smjerovima u kojima treba dalje razvijati turističku ponudu da bismo izbjegli zamke masovnog turizma i profilirali se u top turističku destinaciju iz koje će turisti odlaziti zadovoljni i rado se vraćati. Tako je Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb objasnila ulogu turizma u hrvatskoj ekonomiji, iznijela neke zanimljive brojke te upozorila na potencijalne probleme.

Turizam je u ovom trenutku najvažnija hrvatska gospodarska grana koja izravno generira 11 posto BDP-a, dok njegov ukupni izravni i neizravni doprinos doseže 16 posto. Tako visoko oslanjanje na turističku aktivnost nije održivo jer izrazito opterećuje – a ako se ne pripazi – i degradira prostor u kojem se turistička aktivnost događa, a upravo je taj prostor temeljni resurs za turističke aktivnosti”, objasnila je na samom početku rasprave Maruška Vizek.

Pod hitno zaustaviti nekontrolirano bujanje turizma niže vrijednosti

Marin Medak (RougeMarin), Gea Kariž (Mastercard), Josip Mikulić (Institut za turizam) i Maruška Vizek (Ekonomski institut, Zagreb), Hrvoje Balen (Algebra) i Zoran Šprajc / Foto: Marko Vukas

Na potencijalne probleme povezane s masovnim turizmom koji prijete turističkom prostoru u Hrvatskoj, upozorio je i profesor Josip Mikulić s Instituta za turizam. Istaknuo je da ako želimo kvalitetni turizam, hitno moramo zaustaviti nekontroliranu apartmanizaciju koja nužno dovodi do srozavanja poželjnosti domaće turističke ponude.

Iako su to rijetki očekivali još prije par mjeseci, vrlo brzo smo se vratili na predpandemijske razine turističkog prometa. Međutim, vrlo brzo smo se vratili i predpandemijskim problemima povezanim s prekomjernim turizmom. Tako smo se ponovno našli na prekretnici treba li ići prema kvalitetnom i održivom turizmu koji prvenstveno zahtjeva zaustavljanje nekontroliranog bujanja turističko-apartmanskih zgrada tj. turističkih stanova za kratkoročni najam i rasta turizma niže dodane vrijednosti, ili ćemo ići prema potencijalnoj turističkoj distopiji. Svi znamo da se turizam ne temelji na zgradama, već na ljudima i doživljajima, da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, i nije to floskula“, ističe Mikulić koji ujedno smatra i da je najveći izazov osigurati radnu snagu u turizmu.

Gosti su postali educirani, zahtjevni i žele iskustvo

Zanimljiv smjer razvoja hrvatske turističke ponude iznio je i Marin Medak, koji je kazao kako više nije dovoljno ponuditi gostima samo obično jelo na tanjuru nego pružiti iskustvo koje će pamtiti te da to vrijedi i za sve ostale segmente koje čine turističku ponudu. Kako to učiniti? 

Aktivacija tradicije kroz zapuštena mjesta te disperziranje gostiju i na unutrašnjost Hrvatske mogao bi biti dobar smjer za razvoj turizma”, kazao je Marin Medak te dodao da se te promjene neće pokrenuti same od sebe.

Održivost se neće dogoditi bez apsolutne digitalizacije, a upravo je digitalizacija ono što može promijeniti turizam u potpunosti. Ako se primimo posla, u sljedećih 10 godina možemo očekivati da će sve biti digitalizirano i da ćemo imati puno veće brojke nego što ih imamo sada“, ocijenio je Medak.

Prvi korak je edukacija i usvajanje novih vještina neophodnih za digitalizaciju

Kad smo se već dotakli digitalizacije, u tom kontekstu je važno imati na umu da je preduvjet za digitalizaciju edukacija, implementacija novih tehnologija i usvajanje novih vještina i znanja. Bez edukacija i ulaganja u znanje nema napretka. Vrijedi li to u turizmu?

Odgovor na ovo pitanje dao je Hrvoje Balen iz Algebre, koji je istaknuo kako tamo gdje buja nestrukturirani oportunistički turizam, tamo je obrazovanje apsolutno nevažno. “I mi to vidimo ovdje iz godine u godinu. No, ako težimo nešto drugačijem turizmu, edukacija i obrazovanje su neizbježni. Kada gledamo mikro i malo poduzetništvo, ulaganja u znanje često nema u dovoljnoj mjeri. Iz ove perspektive, edukaciju tog segmenta u poduzetništvu se treba poticat“, izjavio je Balen.

Postavlja se i pitanje treba li neka mala suvenirnica ulagati u digitalnu transformaciju? Aposlutno, naglašava Balen te dodaje kako prostor za razvoj poduzetnika u digitalnoj transformaciji se jasno vidi u segmentima vezanim uz lokaciju.

“Svaki turist danas kad dođe na neku destinaciju nosi sa sobom svoj pametni telefon, pa će na Google Mapsu potražiti neki restoran ili objekt koji pruža neke usluge, kakvo je radno vrijeme, imali li dobre recenzije… to je postalo jako važno ako želite izgraditi neku reputaciju. Zatim plaćanje, koje u svakom slučaju postaje jako važan dio digitalne transformacije jer ljudi žele plaćati karticama, svojim pametnim telefonima, turisti očekuje da se neke stvari mogu platiti čak i kriptovalutama. U tom kontekstu, svakako je važno da se digitalna transformacija ne zanemari” istaknuo je Balen.

Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća čine 99,7 posto domaćih poduzeća, a dobar dio njih radi u okviru turističkih i ugostiteljskih djelatnosti. Da bi mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzetnicima pomogao unaprijediti i digitalizirati poslovanje u cilju ostvarivanja boljih rezultata i praćenja trendova, Mastercard je pokrenuo Uplift akademiju koju provodi Algebra.

Uplift akademija jedina je edukacija te vrste u Hrvatskoj koja svoj program temelji na modernom pristupu, uzimajući u obzir aktualne tržišne trendove, ali i specifičnosti turističkog sektora. 

Obrazovano i digitalizirano društvo su pretpostavka razvoja

Ove je godine turizam stavljen u fokus upravo zato što je ta grana posljednje dvije sezone, zbog pandemije pretrpjela snažan udarac, no program Uplift akademije će se u budućim sezonama prilagođavati aktualnim potrebama tržišta.

Ove je godine Mastercard osigurao 32 besplatne stipendije za poduzetnike koji se na natječaj za Uplift akademiju mogu prijaviti do 9. rujna ove godine putem obrasca za prijavu na Uplift.hr, a online nastava počinje u listopadu.

Mikropoduzetništvo te malo i srednje poduzetništvo prepoznato je kao jedan od ključnih, živih segmenata domaćeg gospodarstva, a poticanje njihovog usavršavanja vitalno je za razvoj kvalitetnije i konkurentnije ekonomije. Stoga kroz projekt Uplift želimo upravo tom segmentu pružiti sve što je potrebno za njihov tehnološki i tržišni razvitak. Vjerujemo da su obrazovano i digitalizirano društvo te pojedinci osnovna pretpostavka razvoja našeg poslovanja, a kroz Uplift akademiju nam je cilj stvoriti poduzetnike koji razmišljaju izvan okvira i koji zapravo mogu potpuno samostalno voditi i širiti svoje poslovanje neovisno o tome koliko zaposlenika imaju“, istaknula je Gea Kariž iz Mastercarda.

Više o Uplift platformi saznajte OVDJE

Foto: Marko Vukas

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN