Zašto smo "ugasili" ribarske fešte? Vrsar je napravio upravo suprotno i pokazao kako modernizirati manifestaciju

Sjećate se ribarskih fešti? Red svježe ribe, pa čaša dvije domaćeg vina, “šušur” na rivi i zvukovi klapa? 

Zašto su nestale? Zar nije to održivi turizam. Lokalno i autohtono. To turisti žele čuti, doživjeti i degustirati. Zato i putujemo, da doživimo nešto novo, drugačije i prvenstveno autohtono. 

Ne znam zašto su klasične ribarske fešte praktički nestale iz naših destinacija. Treba ih vratiti kao i prije, samo je potrebno napraviti "fine tuning" u organizaciji i produkciji.

To je duh Mediterana i morskih gradova, koji su uvijek bili vezani uz more i ribu. To je samo po sebi održivi turizam, jer je sve lokalno i autentično. Ribarske fešte su ustvari preteče današnjem modernom konceptu street fooda sa svježim plodovima mora. 

Upravo Vrsar je zadržao i unaprijedio ribarsku feštu koje je postala mjesto susreta tradicije i održivosti suvremenog turizma. Priča koja traje već 30 godina, no sada u jednom novom modernom ruhu, ali opet s tradicijom koja je glavna tema. 

Kao i brendovi na tržištu, tako i turističke destinacije, proizvodi i manifestacija imaju svoj životni ciklus.

Životni ciklus proizvoda je koncept koji prikazuje "proces starenja" proizvoda, od trenutka kada proizvod izlazi na tržište do trenutka kada se proizvod povlači s tržišta ili dobiva novi život. To su poslovni procesi, a ključna riječ je upravljanje. 

Tako prema istom svaki proizvod prolazi kroz četiri faze životnog ciklusa: uvođenje na tržište, rast, zrelost i fazu opadanja - stagnacije, pada ili novog rasta. Kada pričamo o manifestacijama, uvijek trebamo uvoditi neke novitete kako bi ista ostala aktualna i zanimljiva na tržištu kao i ostala motiv dolaska, kako za nove, tako i za stare - ponovne posjetitelje.

Upravo kako bi izbjegla fazu opadanja, manifestaciju treba osvježiti s novim elementima ili nekad čak s totalnom promjenom smjera i narativa. No najvažnije je pratiti te procese i reagirati. Pogotovo danas kada su promjene sve brže i brže, imamo jaku konkurenciju i ako se strateški ne bavimo upravljanjem, upast ćemo u fazu stagnacije. Ako ne prepoznamo taj trenutak, ulazimo u fazu opadanja, jer konkurencija ne spava i podiže ljestvicu. Još gore je zatvoriti oči na ove procese, jer jaz između drugih koji se stalno razvijaju i idu naprijed i nas postat će sve veći i veći. U nekim slučajevima i nedostižan. 

To je proces stalne promjene jer manifestacija je "živi" organizam. Zato se oko organizacija manifestacija mora ozbiljno baviti tijekom cijele godine, a ne zadnjih mjesec dana. To je strateški razvoj i upravljanje. 

Upravo Ribarska fešta je mjesto gdje ćemo dati prostor i fokus lokalnim autentičnim suvenirima, a ne uvezenim iz Kine, kuharima da demonstriraju stare recepte interpretirane na moderni način, gdje ćemo promovirati domaća vina i proizvode… 

E to je održivi turizam. 

Preusmjeravanje/ poticanje turističke potrošnje na lokalnu ekonomiju kao i povećavanje potrošnje, jer turisti imaju gdje i na što potrošiti svoje novce. To mora biti KPI našeg turizma - potrošnja i jačanje lokalne ekonomije. A ne da kroz turizam potičemo uvoz, što je protiv same logike i same esencije turizma. 

A na primjeru Ribarske fešte u Vrsaru može istaknuti više pozitivnih primjera. Temelji su isti - tradicija mora i lokalnog načina života, ali uz moderni pristup upravljanja manifestacije.

dr. sc. Klara Trošt Lesić, direktorica TZ Vrsara: Tematizacijom štandova dobili smo raznovrsnija jela jer se ponuđači specijaliziraju za određenu namirnicu

Vrsar je jedina izlovna luka plave ribe na zapadnoj obali Istre. U toj aktivnoj ribarskoj luci, najčešći ulov u mrežama je srdela. Iako je riječ o maloj ribi, titula koju nosi je velika. 

Ova hraniteljica mora ima poseban status mnogim generacijama stanovnika priobalja kojima je stoljećima sastavni dio jelovnika. Kako bi slavili ulogu ribe u prošlosti, ali i sadašnjoj ishrani Vrsarana, već više od 30 godina održava se Ribarska fešta. Premda je u počecima bila mala lokalna zabava, tijekom godina prerasla je u značajno događanje koje privlači veliki broj ljudi i iz godine u godinu stavlja organizatore pred nove izazove.

Prošle godine je manifestacija dobila osvježenje i jedan novi smjer upravljanja ističe dr. sc. Klara Trošt Lesić, direktorica Turističke zajednice općine Vrsar te naglašava kako novi koncept primjer promišljenog i odgovornog pristupa organizaciji te skladu s potrebama suvremenih turista.

"Ribarska fešta je najdugovječnija manifestacija u Vrsaru i posljednjih godina krivulja životnog ciklusa bila je u opadanju. Svatko tko se bavi upravljanjem turističkom ponudom prihvatio je činjenicu da je promjena stalna, pri čemu prilikom donošenja odluka moramo uskladiti potrebe suvremenih turista te lokalni identitet i tradicionalne vrijednosti, odnosno identitet ribarskog i turističkog mjesta kao što je Vrsar.

Kod organizacije značajnijih manifestacija koje uključuju upravljanje većim brojem ključnih dionika, važno je uspostaviti odnos suradnje i povjerenja, posebice kad se uvode promjene. Smatram da je proces poboljšanja kvalitete Ribarske fešte u koji smo ušli 2022. godine hrabar korak za malu zajednicu i pokazuje kako je svatko od dionika preuzeo odgovornost za svoj dio posla. Naravno, ima uspona i padova, propusta, ali na kraju dana, svi radimo za isti cilj, a to je da budemo ponosno na našu feštu, na raznovrsnu ponudu i kvalitetu jela, na atmosferu. 

Temelj svake uspješne Ribarske fešte u Vrsaru je kvalitetan odnos s našom Općinom, s kojom surađujemo po pitanju natječaja za korištenje javne površine te komunalnim poduzećem Montraker koji je zadužen za logistički dio manifestacije", ističe Trošt Lesić.

Novi koncept je podrazumijevao tematizaciju štandova po namirnicama, odnosno diverzifikaciju gourmet ponude na šest punktova: plava riba, bijela riba, lignje i ostali glavonošci, prženi morski plodovi i školjke. Nema ćevapa i razno-razne ponude, da svi nude što god žele nego su postavljeni jasni okviri - što se može nuditi u sklopu ponude, a što ne. 

Tako se na štandovima mogu kušati polpete od plave ribe, punjene srdele, pljukanci s kaneštrelama, kapešante, pedoči, riblja salata, burger od tune, pečeni krakovi od hobotnica, ražnjići od lignji, brodet i mnoge druge delicije. 

Cilj tematizacije bio je da se ponuditeljima pruži mogućnost da postanu prepoznatljivi po jedinstvenoj ponudi i usavrše jela, a s druge strane da se posjetiteljima omogući raznovrsnost ponude i upoznavanje kulture mjesta kušanjem hrane, ističe direktorica Turističke zajednice općine Vrsar.

Dio tematizacije štandova uključilo je i vizualno usklađivanje, odnosno standardizaciju izgleda štandova. Naime, TZ Vrsara je prošle godine za potrebe manifestacije kupila iste inox stolove, tako da ih svaki partner dobije iste na korištenje. Sve je to ulaganje u manifestaciju, jer tako imamo i vizalno usklađenu feštu. Mali, ali značajni detalji koji čine razliku. 

Upravo u kontekstu upravljanja, odličan potez Vrsara je što su radili edukacije partnera te postavili jasne kriterije i okvire kako treba izgledati Ribarska fešta, kako bi se podigla kvaliteta i raznovrsnost gastro ponude. To je jedan važan element strateškog razvoja i upravljanja. Jedino tako se može podići kvaliteta destinacije, a za to je upravo zadužena turistička zajednica. Da postavi smjer razvoja, educira, upravlja i strateški razvija turizam u destinaciji. 

Bez kvalitetnih partnera, nema niti kvalitetne izvedbe. A tu je važna komunikacija, sinergija i zajednički cilj. 

"Potreba gostiju je u fokusu naših strateških razmišljanja. Analizom ponude na manifestaciji i doživljaja gosta zaključili smo kako je ponuda standardna, da ponuđači na fešti nude vrlo sličnu ponudu i da je gost ne može doživjeti. Tematizacijom štandova dobili smo raznovrsnija jela, koja su sve bolja i bolja, jer se ponuđači specijaliziraju za određenu namirnicu. S druge strane uklonili smo mikrokonkurenciju između štandova, jer nude različitu ponudu, odnosno svatko ima svoju priliku i svoju priču.

Ciljane edukacije koje smo sustavno pokrenuli 2022. godine s chefom Davidom Skokom, a ove godine sa Zdravkom Tomšićem, pomogle su nam da shvatimo koje su prednosti tematizacije odnosno specijalizacije, koliko je posao jednostavniji. Tako da mogu reći kako je Ribarska fešta preteča street food koncepta koji djeluje već tri desetljeća, a fokus je na jednostavan način pripreme jednostavnih jela - "Simple i good food", naglašava Trošt Lesić.

Da damo malo širi kontekst, dr.sc. Klara Trošt Lesić, međunarodno je certificirana stručnjakinja za održivi turizam i savjetnica za evaluaciju turističke ponude. Znanstvenica na turističkom tržištu, zagovornica održivog turizma s dugogodišnjim znanstvenim i profesionalnim iskustvom u područjima evaluacije manifestacija i istraživanja turističkog tržišta.

U svom radu provodila je evaluacije turističke ponude iz perspektive odabranih ključnih dionika, istraživanja tržišta koristeći znanja iz metodologije i statistike, radila je na provedbi brojnih europskih projekata i sudjelovala u organizaciji konferencija, predavanja i edukacija. Područja njezinog interesa su: menadžment manifestacija i dizajn doživljaja u turizmu te održivi turizam. Od 2022. godine je na čelu Turističke zajednice općine Vrsara. 

Svakako treba naglasiti kako Ribarska fešta nije jednokratna manifestacija, nego se održava svaka dva tjedna. Tako da praktički svi gosti koji borave u Vrsaru mogu doživjeti Ribarsku feštu, a ne samo određeni koji se baš tog datuma nađu u destinaciji. Sav trud, ulaganje i resurse ne potroše se jednokratno, nego ovako u Vrsaru imaju osam termina tijekom ljeta, što znači i više turističke potrošnje tj. prihoda lokalnoj ekonomiji.

Također, time je Ribarska fešta i destinacijski kvalitetni sadržaj koji nosi i brendira Vrsar, a kako se radi o više termina, TZ može puno bolje i efikasnije promovirati Ribarsku feštu kao stalno destinacijsko događanje. 

"Kao i svaki proizvod, tako i turistička manifestacija ima svoj ciklus. U trenutku kada ostvari svoj vrhunac, počne padati. Mi koji upravljamo, moramo znati prepoznati taj moment i moramo početi mijenjati i uvoditi novitete.  Tako da je trebalo napraviti jednu promjenu.  Smatram kako je za Vrsar trenutni okvir ribarske fešte najbolje rješenje da se valorizira ta različitost i tradicija. Uloga TZ-a je da se stalno prilagođava suvremenim trendovima.

Međutim, koncept koji imamo u Vrsaru nije zauvijek, priča će se i dalje širiti i ništa nije zapisno u kamenu. Pratimo trendove, reakcije gostiju i suradnika - to je proces stalne promijene, to je jednostavno tako u turizmu. Sigurno kako ćemo za dvije-tri godine opet nešto nadograđivati, širiti i prilagođavati se, no misija je uvijek ista. Da Ribarska fešta bude prikaz naše tradicije jer kroz kulturu stola možeš upoznati kulturu mjesta", govori Trošt Lesić.

Osim tradicionalne ponude isključivo ribljih specijaliteta, na fešti u Vrsaru neizostavan je nastup bendova zabavne glazbe uz gostovanje lokalnih kulturno umjetničkih društava, limene glazbe i folklora. Organizatori događanja mislili su i na najmlađe posjetitelje za koje se postavio dječji kutak s kreativnim radionicama na temu mora.

Da rezimiramo priču. Imamo edukacije s ciljem podizanja kvalitete, manifestaciju koja nije jednokratna, tematizaciju ponude s jasnim okvirima i pravilima, dodatni zabavni program, fokus na tradiciju i lokalne partnere - sve je to dio procesa upravljanja. A ne stihije. 

I da, hrana nije besplatna. Moramo shvatiti da sve što je besplatno nije održivo i da nema vrijednost. Naravno da će se zabavni koncerti u sklopu manifestacije biti besplatni, no hrana, piće i drugi sadržaji moraju se naplaćivati. 

Dapače, u Vrsaru su otišli i korak dalje. Naime, u susjednom mjestu Funtani također imaju Ribarske fešte. Kako je kontekst destinacije puno širi od granice općine, grada i županije, u Vrsaru i Funtani su svjesni kako je bolje da se usklade, nego da su si konkurencija. 

"Suradnja sa susjednom općinom i Turističkom zajednicom Funtana, po pitanju usklađivanja datuma održavanja ribarskih fešta omogućava nam da držimo fokus na doživljaju gosta i da jednom tjedno, bilo u Vrsaru ili Funtani, gosti mogu doživjeti atmosferu ribarske fešte", zaključuje Trošt Lesić.

Odličan primjer sinergije destinacije, primjer koji je tako rijedak, a logičan.

Bravo za Vrsar. Tako prirodno, logično i efektno. I za kraj, sjećate se našeg starog turističkog slogana "Mediteran kakav je nekad bio"? To je to. Zašto se sramimo toga. 

Inače, posljednjih nekoliko godina u Istri ima sve više ribarskih fešta, od sjevera u Karigadoru kod Savudrije, do juga u Ližnjanu. Fešta u Vrsaru je svakako najdugovječnija. Tako da su ribarske fešte postale opet hit u Istri.

Daj mi dobru atmosferu, šušur, domaće i lokalno i dobru zabavu. Zato ljudi i putuju, da upoznaju nove načine i kulturu življenja. 

Preostale ovogodišnje Ribarske fešte su na rasporedu 28. srpnja, 4. kolovoza, 1. i 22. rujna. 

Foto: TZ Vrsar