“Zdaj je čas. Moja Slovenija” ili kako Slovenija radi na aktivaciji domaćeg gosta

Kao što je bilo i najavljeno, kako se popuštaju mjere, otvara gospodarstvo tako kreće i misija oživljavanja lokalnih ekonomija. Jedna od prvih “mjera” je svakako zadržavanje svojih građana da...

Kao što je bilo i najavljeno, kako se popuštaju mjere, otvara gospodarstvo tako kreće i misija oživljavanja lokalnih ekonomija. Jedna od prvih “mjera” je svakako zadržavanje svojih građana da putuju unutar svoje države. Tako su sve države počele komunicirati narativ da građani kupuju i putuju lokalno. Cilj je naravno pokrenuti lokalnu ekonomiju nakon ove zdravstvene, ali i ekonomske krize ( koja nam tek dolazi ).

Tako su već krenule kampanje za domaće turiste u Njemačkoj, Italiji, Austriji kao i u Sloveniji. Austrije je otišla i korak dalje, te isključivo političkom odlukom, koja nije prema pravilima i u duhu EU, odlučila se otvoriti prema Njemačkoj, ali ne i “pustiti” svoje građane da ljetuju van njihove države. Naime, i dalje vrijedi pravilo da pri povratku, Austrijanci moraju u samoizolaciju, što naravno nitko ne želi i direktno šteti Hrvatskoj. No, do 15.06., kada je “Dan D” za turistički sektor jer se otvara većina granica, vjerujem da će pritisak EU kao i Hrvatske uroditi plodom te će se i Austrijsko tržište otvoriti.

Zdaj je čas. Moja Slovenija

Upravo našim dragim susjedima otvorit ćemo seriju članaka na temu kako druge destinacije komuniciraju u ovom trenutku prema domaćim turistima. S druge strane, nažalost u Hrvatskoj još nije krenula kampanja za domaće turiste.

There comes a time when the most important journeys take place in the home country... – ističe Maja Pak, direktorica Slovenske turističke zajednice na Linkedinu.

Najava je to motivacijske kampanje “Zdaj je čas. Moja Slovenija” koja je krenula prije dva tjedna, a kojoj je cilj promovirati i aktivirati stanovnike Slovenije da vikend ili godišnji odmor provedu u Sloveniji.

#mojaslovenija

Kada smo već na temi promotivnog filma, pogledajte video kojim je Slovenska turistička zajednica komunicirala u vrijeme komunikacije #stay home,travel later

Pružanje sigurnog i istovremeno kvalitetnog iskustva na održivoj destinaciji koju Slovenija može ponuditi svojim gostima od ključnog je značaja za poticanje domaćih gostiju da svoje praznike provedu kod kuće” ističu iz Slovenske turističke zajednice.

Zaokružena priča mora biti imperativ

Sve što je jednokratno, jednokratni je i efekt. U Hrvatskoj često objavimo jedan video i to zovemo kampanjom. Ne, to je jako daleko od kampanje. Kampanja mora imati zaokruženu i smislenu priču. To je kao da napravimo novu web stranicu, a onda nitko ne puni sadržaj na njoj. Dakle, napravimo super koncept, no padamo na realizaciji i razradi istog. Imamo priču, ali nemamo proizvod. Naravno čast pozitivnim primjerima.

U slučaju Slovenije, video koji nosi kampanju je samo početak priče.

Kampanja se provodi u suradnji s mnogim partnerima: turističkom industrijom, destinacijama, ključnim institucijama slovenskog turizma, udruženjima, utjecajnim pojedincima, medijima i drugim institucijama.

Nakon početne kampanje, na Youtube kanalu Slovenske turističke zajednice, kroz kratke video filmove uključili su se i slovenski ambasadori turizma, koji kroz priču pozivaju sve da ljetuju u Sloveniji. Za sada je objavljeno 46 video priča.

Nešto slično ja napravila i TZ Osječko Baranjske županije, gdje domaći ambasadori iz destinacije pričaju svoju priču i pozivaju da ih posjetimo. To je ta ljudska priča, emocija koja ima najveću vrijednost, i zato je uvijek često najbolje koristiti lokalne ljude s pričama, a ne glumce u turističkoj komunikaciji. To su napravili i na Bolu s svojim Bolskim pričama, ili TZ Zagrebačke županije u kampanji “Odmor nikada bliže” gdje su lokalni vinari pozvali sve da im posjete na kućnom pragu. Također, kao i neki turistički vodiči, koji su ovo vrijeme pričali svoje lokalne priče o destinaciji.

Video filmove slovenskih ambasadora pogledajte OVDJE

Web stranica Slovenia.info

Inače, Slovenija je već prije odlično iskoristila ime svoje države i uklopila ga u slogan I Feel sLOVEnia, čisto da istaknem dobar primjer brendiranja.

Kako samo proučavao kako komunicirao, oduševila me je glavna turistička web stranica slovenskog turizma – www.slovenia.info.

Web stranica je moderna, jednostavna, “pitka”, informativna sa svim korisnim informacijama i zanimljivim pričama zašto posjetiti Sloveniju. Također, komunikacijski je fokusiran na tri glavna menija. Što raditi – segmentirano po motivima dolaska ( od gastronomije, aktivnog odmora do kulture ), koje destinacije posjetiti – brendiranje regija je svakako olakšala komunikaciju o ovom segmentu te kako doći do Slovenije tj. kako isplanirati put.

Čak je segmentirana ponuda smještaja i za planirane, cikloturiste kao i za eko smještaj. A kada otvorimo jednu od ponuđenih kategorija, kreće nova priča, ciljana samo za taj tip turista. Uglavnom, kako istražujete web stranicu tako se otkrivaju nove priče, te se jasno vidi da cijeli projekt ima nit vodilju i logiku. Iako web stranica izgleda jednostavno, jasno je kako se radi o stranici s puno sadržaja koji je pametno pozicioniran.

Brendiranje regija – 4 regije

Prije par godina, točnije 2017.godine, Slovenija je napravila nova strategiju razvoja turizma, a osnova iste je brendiranje Slovenije kao zelene, aktivne i zdrave destinacije ili zelena butik destinacija.

Baza nove strategije je brendiranje Slovenije kroz 4 regije, a koja svaka priča svoju priču i ima svoje obilježje. Spoj četiriju europskih geografskih područja: Alpe, Mediteran, Panonija i Kras.

Brendiranja regija je danas imperativ. Dok u Hrvatskoj imao 306 turističkih zajednica, isto toliko i destinacija koja svaka za sebe razvija svoju viziju i strategiju turizma. Čak nije problem sam broj TZ-a, to je manje važno – glavno pitanje je efikasnost, sinergija i upravo brendiranje regija prema van. Kako se brendiramo kao destinacija prema turistima.

Recimo uzmimo na primjer Zagorje, koji uz županijsku turističku zajednicu, ima još 9 lokalnih turističkih zajednica. Uz to ima i “brendove “kao što su Srce Zagorja i Biser Zagorja ( nažalost ne radi se o pod brendovima ). E sad tu nije važan broj turističkih zajednica, nego upravo brendiranje i razvoj prema van. Zar nije logično i prirodno da je Zagorje jedna destinacija i brend? Što bi onda značilo i jedna usklađena strategija i vizija razvoja, komunikacija kao i jedna web stranica. I još kako pričamo o kontinentalnoj destinaciji, gdje TZ-i imaju manje fin. budžeta za sve, svaki za sebe razvija neki svoj turizam. Što je suludo i totalno van svih tržišnih pravila. I tu mi padamo. Padamo na tržišnom razvoju. No, ovo je svakako široka tema, o kojoj ćemo detaljnije drugom prilikom.

Vaučeri od 200 eura za sve

Kako bi potaknula lokalnu ekonomiju i potrošnju, Slovenija je odlučila uvesti vaučere za domaće turiste. Odlična nadogradnja na cijelu priču oko promocije domaćeg gosta u Sloveniji.

Takozvani turistički bonovi dio su novog paketa pomoći Vlade nakon završetka epidemije korona virusa i dobit će ih svi punoljetni građani u iznosu 200 eura, djeca u visini od 50 eura, i moći će se iskoristiti najkasnije do kraja godine.

Vaučeri kojima Slovenija želi potaknuti potrošnju u turizmu koštat će državni budžet 345 milijuna eura, bit će izdati u elektronskom obliku i moći će se koristiti već od 1.lipnja. Vaučeri će se moći iskoristiti za plaćanje noćenje ili noćenje s doručkom.

Prema slovenskim medijima, računa se kako će uz taj oblik domaće turističke potrošnje, uz 345 milijuna “bonova” koje poklanja država, građani potrošiti dodatnih 172 milijuna eura. Osobno smatram kako će dodatna potrošnja građana biti puno veća. Vaučeri su svakako odlična potez, jer se direktno stvara domaća potrošnja te time i pokreće ekonomija.

Direktna rezervacija

Jednom prilikom sam stručnom skupu upitao zašto HTZ ne bi mogao kroz svoju web stranicu, inače glavni promocijski kanal našeg turizma, kao i druge promotivne članke, ponuditi i opciju direktne rezervacije, u kontekstu da direktno vodi na booking smještaja. Na moje pitanje, kolege iz sustava turističkih zajednica su odbacili ideji, jer to nije posao HTZ-a i to se tako ne radi. No, zanimljivo, upravo to radi Slovenska turistička zajednica, što je i logično. Jer ako radimo promociju putem nekog native članka, a koristeći marketinški AIDA model ( Attention, Interest, Desire and Action. ), te uspijemo dobiti A i I i D, nedostaje nam onaj zadnji i najvažniji korak – a to je kupnja ili booking. Ako ne ponudimo tu opciju, onda samo produžujemo korake i vrijeme koje korisnik mora napraviti da bi napravio booking. I tu pada cijela priča. Ili ljudi moraju sami tražiti dodatni info, gdje gube vrijeme i imaju puno više koraka da bi došli do rezervacije, ili ljudi jednostavno zaborave jer im je nešto odvuklo pažnju.

Zanimljivo, jedan također važan detalj. Kada stisnete rezerviraj, recimo na Terme Krka ( gore na slici, prva ponuda s desne strane ) otvara nam se link, ali ne na početnu stranicu Terme Krka, nego upravo na stranicu za direktni booing, kao što se može vidjeti dolje na slici. Ostaje nam samo A ili akcija.

Uvijek je potrebno gledati kako ubrzati i smanjiti korake, jer danas je više nego ikada najteže doći do pažnje i istu zadržati. Jer što je potrebno više koraka ( klikova ) do završne kupnje, u ovom slučaju rezervacije, to sve manje korisnika ide do zadnjeg koraka.

Dapače, ne samo da je to moguće, nego se zahvaljujući digitalizaciji možemo odraditi i direktan booking na jednoj stranici, u ovom slučaju preko glavne naše turističke stranice www.croatia.hr, kako bi se dodano ubrzao cijeli proces. Upravo na tu temu smo razgovarali na 3.Glasnom razmišljanju gdje je tema bila upravo bila Pametni turizam / Smart tourism. Gost želi kupiti odmah i sada neki proizvod, a kako će se novac kasnije distribuirati njega to ne interesira, to je stvar back-end i internog dogovora. Tehnologija nam to jako jednostavno omogućuje.

Također, ako smo dobili pažnju korisnika i on želi kupiti neki proizvod / sadržaj, što je najteže, pogotovo danas kada je šum u komunikaciji izuzetno veliki, a ne da damo mu opciju da odmah kupi proizvod. Sve nam pada u vodu, što je šteta.

Hrvatska i dalje zanemaruje razvoj i potencijal domaćeg gosta

U Hrvatskoj s druge strane, od 01.lipnja ili danas kreću Cro kartice, barem je tako bilo najavljeno od strane MINT-a, dok aktivaciju domaćeg gosta još čekamo. Iskreno ne znam što se čeka.

Iz HTZ su krenuli s globalnom kampanjom za ključna strana tržišta, ali ne i za hrvatsko tržište. Što se tiče Cro kartica, one nisu bile namijenjen kao mjera za pomoć turizmu sukladno izvanrednoj situaciji, pa tu mjeru ne treba gledati kao takvu. No kako je cijeli projekt bio spreman, iz MINT-a su odlučili da krenu s njim. Nažalost isti u ovom trenutku neće imati neki utjecaj na tržištu, jer sigurno kako u privatnom sektoru gdje će se spašavati radna mjesta i poslovanje, neće uplaćivati novac na Crokarticu. No, s druge strane, javni sektor bi mogao generirati određenu potrošnju, što je opet politička odluka. Svakako efikasnost cijelog projekta treba gledati kroz duži period, a ne kroz ovu godinu, gdje ništa nije normalno.

Domaći gost mora biti baza za post i pred sezonu, a pogotovo za kontinentalni i ruralni turizam

Činjenica je da opet zanemarujemo domaćeg gosta. Pogotovo u pred i posezoni.

Hoće li to biti greška? Bojim se da hoće, ne samo sada u ovoj situaciji, nego općenito zanemarujemo potencijal domaćeg gosta. Domaći gost mora biti baza za post i pred sezonu, a pogotovo za kontinentalni i ruralni turizam. Vidjelo se to i po gužvama na NP Krka i NP Plitvice prošli tjedan.

Naravno, treba biti svjestan kako domaći gost generalno nema toliku financijsku moć zbog niskih plaća. Kada pričamo o politici cijena, tržište je uvijek najbolji regulator, a što se može vidjeti i po trenutnim cijenama, kako hotelskog tako i privatnog smještaja, gdje su cijene u prosijeku po paušalnoj procijeni niže oko 20-30%.

No, nemamo niti stvorenu naviku, pogotovo za kontinentalni i ruralni turizam, kada pričamo o domaćem gostu. Ova kriza je upravo stvorila priliku koju ruralni i kontinentalni turizam nije mogao niti sanjati, jer se stvorila velika potražnja upravo za takvim sadržajem, kao i vikend putovanja. No, sada se potrebno pozicionirati i ponuditi gotovo turistički proizvod. Kao i sve, treba se baviti razvojem, poticati i stvarati naviku za domaća putovanja, a svakako kako Cro kartice u budućnosti mogu odigrati jednu važnu ulogu. No, opet ne kao samostalan projekt, nego kroz širu platformu aktivacije domaćeg tržišta.

U svakom slučaju, puno toga možemo naučiti od Slovenije. Iako je ova analiza samo površno zagrebala tematiku, činjenica je kako je Slovenija puno više napravila za aktivaciju domaćeg gosta, dok mi i dalje čekamo.

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN