EU turizam u 2021. – Ne baš veliko, ne baš strašno

Odmah priznajem: Naslov nije moj.  ”Preuzeo” sam ga od Europske komisije za turizam (European Travel Commission, skraćenije: ETC) iz ETC-ovog Intelligence Report izdanja za svibanj 2021. Očigledno je: iz...

Odmah priznajem: Naslov nije moj. 

”Preuzeo” sam ga od Europske komisije za turizam (European Travel Commission, skraćenije: ETC) iz ETC-ovog Intelligence Report izdanja za svibanj 2021.

Očigledno je: iz usta europskih stručnjaka ne teče med i mlijeko.

Jasno je i zašto. Ova 2021. počela je usprkos optimističnim najavama kako je 2020. i završila. 

Procijepljenja nisu krenula željenom dinamikom, osim u Mađarskoj i Malti, koje nota bene očekuju 70% procijepljenosti do konca 2021. (znači – može se ako se želi), ”raspojasali” su se neki novi sojevi, neke moćne emitivne turističke zemlje su produžile uspostavljene lockdown-e usprkos drugačijim najavama.

Zicer se pretvorio u veresiju

Covid-19 se pokazao mnogo žilavijim suparnikom nego što smo se nadali.

Mnoge su se prognoze ad hoc stvorenih Covidologa svih vrsta (pojam stvoren za ovu priliku po uzoru na nekadašnje ”kremljologe” – zapadne stručnjake koji su pratili i procjenjivali stanje i pojave u zemljama bivšeg SSSR-a) pokazala netočnim, a mnoge prognoze uglednih medicinskih znanstvenika, čije smo maratonske rasprave imali prilike čitati po portalima, nebuloznim.

Stoga Uskrs 2021. nije razvukao osmijeh već je još jednom skupio obrve na licima turističkih djelatnika.  ”Zicer” se, kao i u rujnu 2020.  pretvorio u ”veresiju”.

I to nije prvi put, kad je Covid-19 u pitanju.

Stoga sada valja postaviti prava pitanja: 

  • Gdje smo?
  • Kuda idemo?
  • Da li smo naučili gradivo iz 2020.?

Pođimo redom.

Sadašnje procjene iz prvog tromjesečja govore da će europska turistička godina po prometu biti za 48% manja u odnosu na referentnu 2019. Idemo reći – na pola. Još uvijek nedovoljno ohrabrujuće.

U 2020. ,primjera radi, najmanje padove su u Europi po ostvarenim noćenjima zabilježili Austrija           (-41,2%), Luksemburg (-52,4%), Italija (-54,2%), Hrvatska (-54,6%), Njemačka (-54,7%),  Nizozemska (-58,8%) i Monako (-59,4%).

Puni oporavak slijedi, prema stručnjacima ETC-a i njihovim vanjskim analitičarima, u 2024., premda ne vidim razlog da to ne bude već u 2023. 

Ostajem stoga i dalje kod svoje procjene iz ”magične kugle” od 4.1.2021., koja, ponavljam se, za turističku 2021.glasi:”Uzimajući u obzir sve ove i druge varijable kao i faktor tzv. latentne potražnje (gosti koji spremni otputovati i prije cijepljenja i procijepljenja), procjenjujem potencijalni ukupni povratak turizma u svjetskim razmjerima u 2021. u odnosu na 2019. od oko 55 do 60 %  i to najsporije u Europi, najbrže u Kini, Japanu i SAD, ali najvećim dijelom zbog najavljenog preusmjeravanja na domaći turizam.

Što se tiče Hrvatske u individualnom smještaju je za očekivati ostvarenje od 65 do 70 % (kod obiteljskih luksuznih vila i 95 do 100%), hotelskog turizma od 60 do 65 %, a nautičkog i avanturističkog (outdoor) na razini od 90 do 95% u usporedbi sa 2019.’’

/ / / EDVIN JURIN: MAGIČNA TURISTIČKA KUGLA ZA 2021. – KRAJNJE NEZAHVALNO, ALI NEOPHODNO!

I jedna usputna zanimljivost. 

Procjenjuje se da će neke zemlje poput Rumunjske, Njemačke, Poljske, Finske i Švedske kompenzirati dio inozemnog turističkog sa domaćim prometom. Kakva blagodat!

Što treba brinuti i – to već sada 

Osobno me u ovom trenutku brine nešto drugo. Domaći turističko-poduzetnički način razmišljanja odnosno moderno rečeno – mindset.

Zakašnjela procijepljenja (baš me zanima da li su EU birokratima zbog toga barem simbolično smanjene plaće, naravno da ne, jer je za njih to utopija) koncentrirat će kritični dio turističkih noćenja u drugoj polovici lipnja, srpnju i u kolovozu sa nekom perspektivom za rujan. 

Gubimo, barem kako sada stvari stoje, tri ili tri i pol turistički potentna mjeseca u turističkoj 2021. Odnosno, još preciznije rečeno, vraćamo se, silom prilika, da parafraziram naš nekadašnji krovni slogan – ‘’turizmu kakav je nekad bio’’.

Uvesti će se, kolokovijalno rečeno, Covid 19 putovnice ili jednostavnije rečeno digitalne potvrde o izvršenim cijepljenjima, povećati će se razina domaće procijepljenosti do ljeta i u ljeti na u ovom trenutku optimističnih 50%….. i –  da li i dalje trebamo biti zabrinuti?

Da! Neće nas to sve još uvijek spasiti kao ni deklaracije tipa : ”Kontroliramo situaciju!” niti lijepo dizajnirane oznake ”Safe stay in Croatia ”.

Spasit će nas vjerodostojne i cjelovito u kontinuitetu provedene, prije svega, preventivne turističke sanitarne i zdravstvene mjere i akcije. Što je posebice važno ako imamo u vidu da su 3 od 4  Europljana anketirana u veljači ove godine nagovijestila da žele turistički putovati u obiteljskoj formaciji odnosno okruženju. A kad je u pitanju zdravlje naše obitelji, tu mjesta za igranje i improvizaciju nema.

Zapazih nedavnu izjavu brodske agentice, koja u Dalmaciji radi sa premium charterom. 

Kaže, gosti traže da je posada cijepljena, a na pitanje o dezinfekciji unutrašnjosti brodova, reče dama, ”dobili su galantni odgovor”. Ne želim biti kritičan pod svaku cijenu, ali, kolegice i kolege, u pandemiji najmanje ima – galantnosti. Virus, na žalost, tu kategoriju ne prepoznaje.

To je pitanje jasnih i učinkovitih mjera, konkretno, neutraliziranja tzv. patogena kako na površinama, tako još više – u zraku. Bez šarma ili sa šarmom. Izvjesili smo spomenute oznake, a da, ruku na srce, nismo sigurni da li istina svugdje odgovara zahtjevima realnosti.

Da li i dalje razmišljamo da ćemo ”baš sve” rješavati krpom, ručnim dezinficijensima ili ćemo u obrani svoje destinacijske sadašnjosti i budućnosti postaviti još strožija i jasnija tehnološki modernija pravila igre.

Prvo ispadanje iz sustava, poput onog nesretnog povratka u rujnu 2020. – i evo nas na početku.

Na jedan moj upit dobrom poznavatelju prilika u nabavi opreme za hotelijerstvo da li su domaći hotelijeri i organizatori chartera i cruisinga pristupili sveobuhvatnim mjerama dezinfekcije prostora i površina nabavkom i korištenjem UV-C opreme i tehnologije, koja UV zrakama zaista ima potencijal uništavati viruse i bakterije u prostoru gotovo 100% učinkovito bez prisustva ljudi tijekom obrade i postupka, odgovoreno mi je da osim rijetkih izuzetaka – ne, jer, primjerice, hotelijeri ”sada novaca za takvu opremu nemaju”. 

Priznajem i uvažavam u prvi mah tu činjenicu upitavši sebe odmah da li će novac ipak naći ako im se sustav počne probijati uslijed intenziviranja dolazaka i neizbježnih većih koncentracija ljudi u unutarnjim prostorima.

I ne zaboravimo globalnu realnost da postoji opravdana opasnost da priroda ponovo, uslijed trajnog planetarnog narušavanja ravnoteže, uzvrati u narednim godinama udarac nekim novim za sada i za širu javnost još nepoznatim novim pandemijama, koje ”čuče u prikrajku” i čekaju svoju priliku.

I kad sam pomislio da o svemu tome pretjerujem – gle čuda to je prva mjera koju preporučuje ugledni opinion maker i svjetska consulting tvrtkja McKinsey & Company u članku ”Hotelijerstvo i COVID-19: Koliko treba vremena do ”nema slobodnih mjesta“  za američke hotele?” još u junu 2020. u odjeljku ”Put prema oporavku: Učiniti hotele iskustveno sigurnim”

Na postavljenu tezu o potrebi tj. stavci ”intenzivno čišćenja soba” prvo što ispitanici žele je da hoteli učinkovito i neupitno zaštite goste, a prvi ponuđeni i prihvaćeni odgovor u raščlanjivanju stavke  ”intenzivnije čišćenje” – je eksplicitno i bez okolišanja – UV oprema.

Nenajavljena pokazna probna vježba

Druga naša kulturološka, sociološka pa time i turistička navada je tipizirani odgovor – Sve funkcionira.

Kako to ide u praksi?

Ministarstvo turizma i sporta RH pita urede turističkih zajednica županija da li smo pripremljeni za, ne daj Bože, rješavanja situacije identificiranih Covid-19 zaraženih gostiju, ovi proslijede to uredima na razini gradova i općina i povratno slijedi vodopad unificiranih odgovora: ”Sve je organizirano! Nema problema!” 

Da li je to baš tako?

Optimist sam i podržavam srcem i dušom hrvatski turizam. Ali nisam i ne želim biti slijep.

Jer, problema uvijek i u svemu ima, a kamoli ne u ovako delikatnoj situaciji.

Preporučujem stoga iskreno odgovornim ljudima na čelu Ministarstva turizma i sporta kao i cijele strukture turističkih zajednica na svim razinama da u svakoj županiji, gradu i općini  naprave nenajavljenu probnu pokaznu vježbu tipa ”Stigao nam je Covidom-19 inficirana obitelj. Ili još bolje autobus takvih gostiju. Kako dalje?” 

Nešto između ”mistery shoppinga i reality check-up-a”. I to, ponavljam, nenajavljeno. 

Da vidimo što će se dogoditi u stvarnom životu na našim manjim i većim destinacijama. 

Da ne bude, znate ono – dežurne sestre nema, jer je baš danas otišla ranije po dijete u vrtić, jedan od dva doktora u lokalnoj ordinaciji je baš taj dan uzeo slobodni dan, koji mu pripada, a drugi je upravo baš taj dan otišao na ribe sa prijateljem. I još treće – ne znamo gdje ćemo goste iz autobusa smjestiti i kako obrađivati. Pa da vidiš trke i strke.

Ponavljam dobronamjeno i na vrijeme – nemojmo ni slučajno ponovo od zicera raditi – veresiju.

Kao što je to učinila EU birokracija sa nabavkom cjepiva.

Autor: Edvin Jurin / Foto: Suzy Hazelwood, Pexelscom / Ilustracija: HrTurizam.hr

/ / / Podcast Homo Turisticus by HrTurizam.hr 

Kao što znate, nedavno smo pokrenuli audio podcast gdje svake nedjelje donosimo turistička glasna razmišljanja od gostiju koji imaju stav, strast, iskustvo, mišljenje i priču. U drugom podcastu, razgovarao sam s Edvinom Jurinom pa svakako preporučujem da u miru poslušate razmišljanja oko upravljanja turističkom destinacijom. 

U audio formatu saznajte što je ustvari brend, zašto je važan, što je ekonomija doživljaja, kako pristupiti strukturiranju doživljaja, kako razviti destinaciju kao brend, kako mjeriti uspješnost brendiranja destinacije, što je budućnost upravljanja destinacijama i još mnogo drugih tema. 

EP.02 – Edvin Jurin – Upravljanje turističkom destinacijom kao brandom

Uključite se u konstruktivnu i argumentiranu raspravu. Slušajte, komentirajte, dijelite jer dvije glave su uvijek pametnije od jedne. Turizam su priče, pričajmo priče.

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN