Gastronomija je jedna od snažnih motiva dolaska u destinaciju. Govore to sva relevantna globalna istraživanja, a tome ide u prilog i posljednje istraživanje TOMAS Hrvatska gdje je zabilježen izrazit rast gastronomije kao jednog od motiva dolaska s 5% (u 2019.) na čak 22% u 2022./2023.
Splitsko–dalmatinska županija na tom je polju napravila ogroman iskorak i pozicionirala se projektom Dalmatinske marende koji u središte vraća upravo tradicionalnu dalmatinsku kuhinju i gastronomske običaje. Radi se o strateškom projektu kojemu je cilj vratiti tradicionalna dalmatinska jela u restoransku ponudu, povezivanje ugostitelja i OPG-a te promocija autentične ponude.
Stalno naglašavam kako u našoj turističkoj strategiji moramo biti to što jesmo - Hrvati, a ne loše tuđe kopije. Upravo je autentičnost sama esencija turizma, jer ljudi putuju kako bi upoznali nove načine i kulturu življenja.
Vodeći se time da kvalitetan turizam ne mora i ne smije ići nauštrb kvalitete života, Ivana Vladović direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije ( TZ SDŽ ) navodi kako je cilj rituala marende bio vjerno prikazati specifičnost života u Dalmaciji, vrijeme kada se stane, predahne i istinski uživa u dobroj hrani i dobrom društvu.
“Projekt Dalmatinske marende ne promiče isključivo gastronomiju, već autentični dalmatinski način života. Svu njegovu opuštenost, temperament, emociju, kolorit, ćakulu, pa i žustru raspravu. A sve se ovo nekada odvijalo za stolom upravo uz marendu. U pauzi od posla, uobičajeno od 10 do 13 sati, radna svita koja je od ranog jutra na nogama sjedala bi za stol okrijepiti se uz jednostavna, ali opet bogata i iznimno hranjiva „jela na žlicu”, navodi Vladović.
Onako kako je oduvijek trebalo biti, no u našem turističkom razvoju nekako smo izgubili sami sebe. Ovdje se radi se o dalmatinskom identitetu, načinu i kulturi življenja kojeg se ne smijemo sramiti. Upravo suprotno, on treba biti u srži našeg turističkog proizvoda.