Kako osuvremeniti i približiti mladim manifestaciju kojoj je glavna okosnica priča o zaboravljenim običajima?

Spoj tradicije i modernog – jedna je od uspješnih formula kako stare kulturne manifestacije uvesti u moderno doba i spasiti od stagnacije ili propadanja. Često razno razna kulturne manifestacije...

Spoj tradicije i modernog – jedna je od uspješnih formula kako stare kulturne manifestacije uvesti u moderno doba i spasiti od stagnacije ili propadanja.

Često razno razna kulturne manifestacije stagniraju i održavaju se na životu zahvaljujući financiranju javne uprave, no većinu ih prate isti problemi. Nema tržišnog razvoja sukladno novim trendovima i nema profesionalizacije organizacije, kako bi manifestacija mogla rasti i razvijati se, sukladno novim trendovima. Također imamo lošu komunikacije i brendiranje, slabu kvalitetu produkcije te čvrsto držanja status quo i ponavljanja iz godine u godinu

Dapače, autentičnost neka i dalje ostane i mora ostati u glavnom fokus manifestacije, no uz novi pristup moramo je osvježiti i iz godine u godinu razvijati. Naravno, to iziskuje investiciju ( ulaganje u manifestacije nije trošak, nego investicija ), no bez koraka naprijed nema razvoja. Također, ne može svaka manifestacija biti TOP manifestacija, no svakako se može postaviti dugoročna vizija i težiti ka razvoju.

Kako je razvoj manifestacije kompleksan i sveobuhvatan posao, ovaj put nećemo detaljno ulazi u sve organizacijske detalje i izazove, nego ću istaknuti jedan mali, ali odličan primjer kako osuvremeniti manifestaciju, a opet ostati dosljedan korijenima.

Primjer koji slijedi je odličan dokaz kako se ne vrti uvijek o velikim budžetima. Dapače, jako puno se može napraviti s malo kreativnosti i malim detaljima, a koji će oplemeniti manifestaciju i dati joj dodanu vrijednost. Inače, ovom prilikom ne pišem o organizaciji velikih i TOP manifestacija, nego o primjeru manjih manifestacija “lokalnog” karaktera, a koje imaju odličan potencijal i priču za rast i brendiranje destinacije na nacionalnom nivou.

Naime, u Babinoj Gredi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a u organizaciji Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine „Šokadija“, tradicionalno se od 31.kolovoza do i 01.rujna održava manifestacija „Stanarski susreti“. Cilj manifestacije je očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora.

Kako piše Ivana Nađ s Agrokluba, na stanovima u blizini šume nekada se stanovalo, živjelo i stvaralo, boravilo se i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu. Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrli kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Život na stanu koji je bio udaljen od sela nekoliko kilometara, nije bilo lagan. Stan je bio hranitelj Šokaca i kovnica novca. I sam Kozarac je opisao što su stanovi značili Šokcima: sa stanova su se pravile zgrade, sa stanova su se udavale kćeri, ženili sinovi, sa stanova su se pravili štagljevi i kupovali dukati i svila.

Upravo “Stanarski susreti” oživljavaju uspomenu na slatki život babogredskih stanova i ambijent u kojem je stres bio nepoznata tegoba, novac relativan pojam, a sat nepotrebna stvar. Manifestacija je ispunjena natjecanjima u više disciplina vezanih za različita seljačka umijeća, odnosno za umjetnost pripremanja tradicionalnih slavonskih jela.

Sasvim sigurno, stanovi su igrali izuzetno važnu ulogu u životu Šokaca.

No vratimo se na priču o Stanarskim susretima. Glavno pitanje je: Kako osuvremeniti i približiti mladim manifestaciju kojoj je glavna okosnica priča o starim zaboravljenim običajima?

Odgovor je jednostavna. Napravimo gastro dvoboj slavonskih snaša i gastro blogera. Pod naslovom: Tko bolje kuha – snaše ili influenceri? , najavljeni su 18. Stanarski susreti, a na kojem će se svoje umijeće kuhanja i spravljanja starih narodnih jela u gastro dvoboju odmjeriti slavonske snaše i gastro blogeri.

I jedni i drugi su sjajni domaćini i veliki ljubitelji slavonskih specijaliteta, jela pripremaju s puno ljubavi i strasti, no pristupi im se potpuno razlikuju. Kuhaju li bolje slavonski food blogeri ili snaše, saznat će se u nedjelju, 1. rujna, na atraktivnom natjecanju u Babinoj Gredi na farmi Salić.

Boje snaša branit će članice kluba babogredskih kuvačica čije podatke klub zasad vješto krije, a prva se postava neće znati do pred sam početak manifestacije. Gastro blogere predstavljat će poznati hrvatski influenceri Ena Foodgasm Kokanović, odnedavno Nagy, te Vedran Bošković, autor stranice Začinjeno s ljubavlju (Seasoned with Love).

Pripremat će se jela koja čine tradicionalni šokački ručak: razne juhe – povrtne, u vodi od tijesta, s kuhanim mesom, potom pečenja, pa varijante krumpira i slanine, tjestenine – tačke, trganci…, kolači i slastice poput salenjaka i štrudli. Tko preživi, kuhat će! I s jedne, i s druge strane očekuju se i kulinarski asovi iz rukava, a posjetitelji će moći podijeliti dojmove i ocjene. Nakon što ih pregleda, domaćin manifestacije, čika Ilja, sažet će ih u konačnu presudu. Kao međunarodni stručni promatrač ogled i sudovanje će pratiti blogerica Sanja Mijac, poznata i kao Domaćica Sanja. “, ističu organizatori gastro megdana, koji je sastavni dio 18 izdanja Stanarskih susreta, manifestaciji koja će osim kuhara, u Babinu Gredu dovesti slikare, kazališne umjetnike, najbolje tamburaše, jahače i sve one koji se vole natjecati u starinskim disciplinama.

Slavonska snaša

Tko bolje kuha_snase ili influenceri ?

Gastro blogerica Ena Kokanović

Zanimljivo, u ovom mjestu u Vukovarsko-srijemskoj županiji pronađen je prvi zapis o slavonskom kulinu, konjogojstvo ima najdulju tradiciju u Slavoniji, a svaka dva mjeseca organizira se neko događanje i na taj način čuvaju se najljepši slavonski običaji.

Zanimljiv pozitivan primjer kako se s malo novaca i truda može napraviti dobra priča i korak naprijed. Naravo, ima još jako puno prostora za rast ove manifestacije, no svkakao treba pohvaliti potez suradnje s gastro blogerima. Ove godine je također očit pomak i u investiranje u profesionalne i kvalitetne fotografije kao i produkciju videa, što je danas stvarno imperativ i osnova bilo koje manifestacije.

Često u manjim gradovima i općinama, nažalost imamo puno primejra i u velikim gradovima, po cijeloj Hrvatskoj možemo vidjeti odlične priče i manifestacije, ali koje nažalost stagniraju iz godine u godinu zbog razno raznih razloga, no onaj najvažniji je da se nisu tržišno orijentirale, uložili u bolju produkciju, kao i ukupnu organizaciju, što je velika šteta. Pogotovo manifestacije koje čuvaju našu kulturu i povijest od zaborava. One često nisu zanimljive sponzorima jer vlada stereotip kako kultura ne privlači mase, no upravo kroz ovakve i slične primjere možemo napraviti iskorak i dati neku novu dimenziju, a opet da se i dalje držimo svojih korijena.

Upravo ovakve manifestacije pričaju našu autentičnu priču i trebaju imati puno veću podršku, no upravo isti organizatori moraju biti puno proaktivniji i izaći van svojih okvira kako bi se izborili za svoje mjesto pod suncem.

Foto: TZ Babina Greda

Vijesti: