„Kulturizam“ – prilika za repozicioniranje Vrbnika na turističkom tržištu

Kulturni turizam, turizam kulture. kulturizam… je turizam posebnih interesa koji u prvi plan postavlja želju za otkrivanjem kulture življenja, kulturno-povijesnog naslijeđa i umjetničke vrijednosti destinacije na koju turisti s...

Kulturni turizam, turizam kulture. kulturizam… je turizam posebnih interesa koji u prvi plan postavlja želju za otkrivanjem kulture življenja, kulturno-povijesnog naslijeđa i umjetničke vrijednosti destinacije na koju turisti s tim ciljem putuju.

Naj destinacija kulture u Europi je Njemačka, a u Njemačkoj Bavarska. Najveći udio dolaznih putovanja u Njemačku motiviran je upravo željom za istraživanjem autohtonih vrijednosti Njemačke. Od Oktoberfesta preko Bavarskih dvoraca do živopisnih gradića i stoljetnih običaja i naj posjećenijih glazbeno-scenskih predstava u Europi – sve to čini dio “kulturizma” Njemačke. Bavarska je najjača turistička Savezna zemlja Njemačke i posebno je poznata po očuvanoj tradiciji – tko je posjetio jednu od čuvenih pivnica u centru Münchena, bio na Oktoberfestu ili boravio u Bavarskim Alpama, osjetio je snagu autohtonog stila života i jaku prisutnost tradicije prožete zvrsnošću proizvoda i usluga , što ukupno čini turističku ponudu Bavarske iznimno privlačnom i cijenjenom.

U Hrvatskoj se o “kulturizmu” još uvijek govori nedovoljno jasno i sveobuhvatno, uglavnom ističući samo kulturno-povijesnu materijalnu baštinu kao element atrakcije koja će privlačiti pojedine ciljne skupine turista. Zapravo je taj kontekst mnogo siri i on obavezno uključuje ljude i običaje destinacije, a kultura se promatra kroz prizmu svih elemenata autohtonog stila života – način govora (dijalekt) način odijevanja, prehrambene navike (kultura stola), proizvodnja hrane (uzgojne kulture), tradicijski običaji, arhitektura mjesta, krajobraz …

Svi navedeni elementi mogu postati jedinstveni motiv dolaska turista bas u određeno mjesto gdje se i sami žele “stopiti” sa svakodnevnim životnim ritmom domaćina. Tako je nekada zapravo kod nas i bilo, kada smo vise živjeli svoj životni stil, a naši gosti su se rado upravo zbog toga k nama i vraćali. “Industrijalizacija” turizma postupno je brisala razlike i uvodila iste standarde u sva turistička mjesta – nestaju domaće životinje, hrana se sve manje proizvodi, stari se objekti ruše i grade moderne građevine, strana jela poput bosanskih ćevapa i talijanske pizze potiskuju domaće specijalitete poput „surlica z zvaceton“, „palentu z rudeton“, „broskvu zi kobasice itd

bavarska1
Najnoviji trendovi u turizmu pokazuju da segment posjete gradovima značajno raste – veliki gradovi “žive svoj život” 365 dana u godini i postaju izuzetno zanimljive destinacije za otkrivanje lokalne kulture života. U porastu je i tako zvani “touring turizam”, odnosno “proputovanje” kroz zemlju ili regiju radi upoznavanja sire kulture jednog naroda. Raste i individualni “avanturizam” ili “soft adventure” turizam. To su putovanja u kojim se odstupa od uobičajenih planiranih ruta, koriste se lokalni prijevozi, destinacija se istražuje uz potragu za atrakcijama koje su “običnim” turistima nepoznate.

Nasi povijesni gradići, koji sve vise gube stanovništvo, gdje su uvjeti života otežani, postaju prvorazredne turističke atrakcije na “valu” navedenih novih trendova u turizmu. To je ujedno i jedinstvena prilika da se u isto vrijeme spase od propadanja objekti u starim jezgrama i da se “novim turistima” ponudi nova, visa razina smještaja koja se savršeno uklapa u „kulturni turizam“, turizam kulture ili „kulturizam“.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske prepoznalo je ovu priliku i ustanovilo dvije nove vrste smještaja koje moraju poštivati kulturno nasljeđe životne sredine u kojima nastaju – “hotel baštinu” i “difuzni hotel”. Na otoku Krku već imamo dva “Hotela baštine” i to u gradu Krku (Placa) i u Baski (Forza) i oba objekta su izvanredno dobro prihvaćena na navedenom tržištu. Difuznog hotela još nemamo ali ovaj pak model pruža priliku za poduzetnike s osjećajem za trenutak, koji dugotrajnim zakupom kuca od vlasnika koji se ne bave ugostiteljskom djelatnošću u tim objektima, a sami nemaju mogućnosti pokrenuti neku djelatnost, stvore uvjete za formiranje kvalitetnog difuznog hotela. Veliki poslovni uspjeh prema sličnom modelu doživio je prvi “integralni hotel” u Hrvatskoj “ZigZag” u Zagrebu (www.zigzag.hr). Vlasnici Kordić i Zovko unijeli su novi standard kada su zakupljene stanove počeli uređivati u jednom prepoznatljivom “ZigZag” stilu. Njihov se posao sada već iz Zagreba širi u Dubrovnik, ali i van granica Hrvatske, u Beograd i Beč.

“ZigZag” je u svom razvoju koristio povoljna kreditna sredstva HBOR-a u tu se namjenu mogu koristiti i poticaji Ministarstva turizma kroz Mjeru A (koja se upravo zaključuje) kao i poticaji Ministarstva poduzetništva i obrta koji su upravo u pripremi i trebali bi biti objavljeni za koji dan.
Ukupni fond poticaja planira se na razini 80.000.000 kuna, a namijenjen je
jačanju konkurentnosti mikro i malih poduzetnika. Potpore će iznositi 30.000 do 500.000 kn po prijavitelju, 75% sredstava namijenjeno je mikro poduzetnicima.
zigzag
Prvi registrirani “difuzni hotel” u Hrvatskoj je objekt Raznjevica dvori A.D. 1307″, koji se nalazi u naselju Polača (www.ilirijabiograd.com), i predstavlja upravo ogledni primjer spoja tradicije, lokalne kulture i visoke razine ugostiteljske – smještajne ponude.

Stara urbana cjelina Vrbnika može ponuditi vrhunski smještaj u vise “difuznih hotela” koji bi se organizirali na smještaju u dvije, tri ili vise kuca opremljenih i uređenih u tradicionalnom stilu. Svaki hotel imao bi svoju recepciju sa dnevnim boravkom za goste, gosti bi mogli dobiti uslugu noćenja s doručkom, ali i pansiona ili polupansiona na način da bi se za te usluge koristili (ugovorni) ugostiteljski objekti u samom Vrbniku. Vrsta smještaja “difuzni hotel” spada u hotele, na takav se način i pretražuje putem kanala prodaje, a cijene usluge se također formiraju na osnovu hotelskih cijena.

Veliki uspjeh u poslovanju tradicijskih kuca za odmor na području Općine Vrbnik najbolji je znak privlačnosti ugostiteljske ponude u tradicijskim objektima vise i visoke kategorije.” Hotel(i) baština” u naselju Vrbnik samo bi nadogradili ovaj pozitivan trend privlačeći sve veću populaciju “touring” turista i “soft adventure” turista koji za smještaj biraju uglavnom hotele ili B&B smještajne objekte.

Općina Vrbnik, čija je nastojanja prepoznalo i Ministarstvo turizma, ulaže sve svoje resurse u stvaranje komunalnih, infrastrukturnih i projektnih preduvjeta za očuvanje i revitalizaciju urbane jezgre naselja.
Očekuje se da Vrbnik potvrdi svoju poduzetničku tradiciju i u ovome segmentu pa je o brojnim koristima za sve poduzetnike, proizvođače poljoprivrednih proizvoda kao i o prilici za korištenjem bespovratnih sredstava i povoljnih kreditnih sredstava za namjenu pokretanja “difuznog hotela” već je bilo govora na vise skupova u Vrbniku.

Sada su na potezu poduzetnici sa vizijom.

Nedo Pinezić

Vijesti: