Na Hvaru usprkos svemu vlada optimizam

“U najboljim predviđanjima za ovu turističku sezonu, “sanjamo” 30 posto prošlogodišnjeg prometa” istaknuo je Petar Razović, direktor TZ Hvara početkom travnja ove godine na pitanje o očekivanjima za ovu...

U najboljim predviđanjima za ovu turističku sezonu, “sanjamo” 30 posto prošlogodišnjeg prometa” istaknuo je Petar Razović, direktor TZ Hvara početkom travnja ove godine na pitanje o očekivanjima za ovu turističku sezonu. Iako šokirajuće, no s druge strane sasvim realno zbog svih gore navedenih razloga.

Dubrovnik i Hvar su među dvije najpogođenije turističke destinacije u Hrvatskoj.

Nema tu neke filozofije niti prostora za populizam, stvar je jako jednostavna. Destinacije su to koje najviše ovise o zračnom prometu, najviše gostiju do ove godine je dolazilo s američkog i britanskog tržišta te uz slabu prometnu povezanost i uz kombinaciju luksuznijih destinacija svakome je jasno kako trenutni turistički rezultati nisu produkt loše promocije, nego više sile izazvane pandemijom koronavirusa.

Nositelji hvarskog turizma do sada su bili turisti iz SAD-a i Velike Britanije koji su činili 65% svih noćenja, a toliko rupu je nemoguće zatvoriti u par mjeseci.

Iako su i u Dubrovniku i Hvaru ove sezone cijene u svim smještajnim kapacitetima, kao i općenito u destinaciji, cijene znatno manje nego inače, sukladno trenutnoj situaciji, zbog dislociranosti, i dalje nisu pokrenule veliki motiv za dolazak.

Tome u prilog govori i promet tri najprometnije zračne luke u Hrvatskoj:Dubrovnik, Split i Zagreb. U prvih sedam mjeseci 2019. godine, tri spomenute zračne luke ostvarile promet od 5.299.919 putnika, dok je ove godine brojka značajno manja, tek iznad jednog milijuna. Od siječnja do kraja srpnja Zračna luka Dubrovnik ostvarila je 146.159 prometa dok je Zračna luka Split ostvarila 280.189 putnika. Zračne luke iz dana u dan sve više su povezane s ostatkom Europe, a najviše se očekuje upravo od britanskog tržišta.

Dubrovnik i Hvar su među dvije najpogođenije turističke destinacije u Hrvatskoj. A to najbolje pokazuju podaci iz eVisitora.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je 01. kolovoza, boravilo 9 214 turista, što je 35 % od turističkog prometa u odnosu na isti datum prošle godine.  Na isti datum Dubrovnik je zabilježio 3 283 dolazaka, što je 43 % od turističkog prometa u odnosu na 1. kolovoza 2019. 

U razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja u Dubrovniku je evidentirano 113 912 dolazaka, ili samo 14 % prošlogodišnjeg turističkog prometa i 347 848 noćenja, također 14 % prošlogodišnjeg turističkog prometa u istom razdoblju. Na Hvaru je od 01. siječnja do 31. srpnja 2020. ostvareno 19.924 dolaska ili 17,28% u omjeru na prošlu godinu, dok je s 114.661 ostvarenih noćenja na razini 29,53%.

S druge strane, na otoku Hvaru ipak se malo probudio optimizam, usprkos svemu. Tako je u srpnju zabilježeno 16.602 dolaska, što je na razini 31,73% spram prošle godine, te 91.073 noćenja ili 44,99% u omjeru na 2019 godinu. Naravno, brojke koje nisu za otvaranje šampanjca, pogotovo na Hvaru, no ipak vesele i bude nadu. “Prema prvim procjenama iz ožujka, kada smo se nadali ostvarivanju 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, sadašnje brojke pokazuju da se u gradu Hvaru u izazovnoj 2020. godini turistički snovi ipak ostvaruju” ističe Petar Razović, direktor TZ Hvara.

Najavljenim avio letovima iz Velike Britanije, te marketinškom suradnjom s britanskim turoperatorom očekuje se povećani dolazak stranih gostiju kao i povećanje broja noćenja na otoku Hvaru.

Na Hvaru su promotivni fokus stavili na tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Hrvatske te su pojačali promociju prema britanskom tržištu. “Trenutno su najbrojniji gosti iz Njemačke,  Slovenije i Poljske dok najveće povećanje imamo iz Republike Češke što je rezultat odlične promotivne kampanje koju smo proveli na europskim tržištima. U kolovozu očekujemo povećanje noćenja od 10 do 15 posto, prvenstveno zbog dolaska avio gostiju iz tradicionalnih hvarskih turističkih tržišta ( Velika Britanija i Skandinavija ) što ulijeva optimizam u ovogodišnju turističku sezonu” govori Razović.

Tako da bi kolovoz i rujan, ipak mogli pojačati statistiku i time generirati potrošnju da se ipak preživi do sljedeće godine. Iako je teško predviđati, ako situacija ne eskalira u Europi a time i u Hrvatskoj, što ne bi trebala osim kroz povremene male skokove novooboljelih, te bez obzira hoće li se pronaći lijek ili cjepivo za covdi19 ( što se svi naravno nadamo pozitivnim vijestima ) sljedeća turistička godina će svakako biti puno kvalitetnija i bolja u statističkim brojkama.

Ljudi su već ili će svakako prihvatiti narativ “novo normalno” tj. prihvatiti činjenicu da moramo živjeti s koronavirusom. Život, ekonomija pa tako i turizam moraju ići dalje, naravno uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Tako da se od sljedeće sezone očekuje puno bolja sezona i stabilnija turistička sezona.

Naravno, ovo je prilika za reset i neku novu turističku paradigmu, kako Hrvatske u cijelosti tako i pojedinačnih destinacija. Moramo biti spremni na brzo donošene odluka i brzo transformaciju, a tu je potrebna sinergija u turističkom sektoru. Oni koji se okrenu tržišnom razvoju će svakako profitirati, kao i uvijek.

Foto: Pixabay.com

Povezane vijesti: