Nedo Pinezić: Ratne izbjeglice i turizam

Ratne strahote

Rat u Ukrajini budi tužna sjećanja na događanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995. Stradanje ljudi, imovine, flore i faune, infrastrukture, srozavanje moralnih vrijednosti i nepregledne kolone od ratnog požara izbjeglih ljudi. To su žive slike sjećanja ratnih strahota.

Solidarnost

U Domovinskom ratu solidarnost prema napaćenim ljudima s ratnog područja Hrvatske pokazale su zajednice ljudi u krajevima bez ratnih djelovanja. U sigurnim odredištima svoja su vrata širom otvorili, tada još uvijek, državni hoteli. U nekim hotelskim naseljima su u nekom trenutku u isto vrijeme boravili i prognanici i turisti.

Možda najupečatljivije svjedočanstvo ljudske solidarnosti je ono koje su iskazali naši strani gosti. Prvi su organizirali, uz hrvatsku dijasporu, peticije prema svojim vladama za pomoć Hrvatskoj, organizirali su humanitarne konvoje, pozivali naše ljude kod sebe na smještaj, pronalazili im zaposlenje. Prednjačili su tada u svim humanitarnim aktivnostima vjerni gosti obiteljskog smještaja. Čvrsto, emotivno povezani sa svojim domaćinima dali su zaista sve od sebe da pomognu ljudima i zemlji u kojoj nalaze svoj drugi dom.

Danas se ponavlja ta ljudska toplina u obrnutom smjeru. Hrvatski domaćini pozivaju i na smještaj primaju ratne izbjeglice iz Ukrajine. Neki od njih su još prošle godine posjetili Hrvatsku kao turisti ili su radili kao sezonski radnici u turizmu.

Humanitarna katastrofa

Prema procjenama humanitarnih organizacija rat u Ukrajini koji iz dana u dan eskalira, mogao bi pokrenuti najveći val izbjeglica od Drugog svjetskog rata. Procijene koliko bi Ukrajinaca moglo napustiti svoju zemlju stalno rastu. Najprije se govorilo o 3, pa 5, sada se već prognozira 5 do 7 milijuna ljudi. Taj ogroman broj prognanika morat će se rasporediti po svim zemljama članicama Europske unije. Iako su sve zemlje već širom otvorile svoja vrata, najveći broj izbjeglica odlazi u susjednu Poljsku, zatim u Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku pa u Njemačku, Italiju i u druge zemlje. Hrvatska procjenjuje da bi mogla primiti 1% od ukupnog broja, dakle između 35.000 i 70.000 izbjeglica.

Integracija izbjeglica

Europska unija je pokrenula mehanizam za brzu integraciju ratnih izbjeglica. Ulazak u zemlje EU bit će popraćen trogodišnjim pravima na rad i školovanje. Ta se prava mogu produžiti u slučaju nemogućnosti povratka u domovinu. Slična iskustva su imali prognanici iz Hrvatske i BiH koji su devedesetih godina prošlog stoljeća također svoje utočište našli u nekoj od zemalja članica Europske unije.

Organizacija i integracija izbjeglica na Jadranu

Bilo bi dobro što prije organizirati kapacitete za pristojan život ljudi izbjeglih iz Ukrajine uz mogućnost sezonskog zapošljavanja u turizmu. Znamo da hrvatskom turizmu treba više od 30.000 djelatnika za narednu sezonu. Kada bismo osigurali stambene i školske prostore za majke s djecom koje žele raditi u turizmu, omogućili bismo ljudima dostojanstven boravak u izgnanstvu.

Hrvatsko iskustvo iz nedavne prošlosti može biti dragocjeno u organizaciji prihvata ratom pogođenih obitelji. Konačno još uvijek imamo aktivne županijske stožere Civilne zaštite zbog pandemije. To je ujedno „glavna adresa“ za organizaciju prihvata izbjeglica. Na nama je da se iskažemo, učinimo tim ljudima sve da im privremeni boravak u Hrvatskoj bude što ugodniji, dostojanstven, da se osjećaju korisno. Pravo na rad i školovanje u izgnanstvu iskusili su i naši prognanici čime su ratne traume barem malo ublažene. Vjerujem da imamo snage organizirati se ponovo iako smo vjerovali u ono „ne ponovilo se“.

Autor: Nedo Pinezić; nedopinezic.com
Naslovna fotografija: Pixabay