Savjetovanje o reviziji Direktive EU o energetskoj učinkovitosti

Nedavno održano savjetovanje o reviziji EU direktive o energetskoj učinkovitosti, koje je organizirala HGK, obznanilo je srž problema (ne)djelovanja hrvatskih javnih vlasti u pravcu ispunjenja preuzetih obveza. Iako je...

Nedavno održano savjetovanje o reviziji EU direktive o energetskoj učinkovitosti, koje je organizirala HGK, obznanilo je srž problema (ne)djelovanja hrvatskih javnih vlasti u pravcu ispunjenja preuzetih obveza.

Iako je povod savjetovanju bila revizija metodologije i vremenskog okvira za postizanje ciljeva direktive, kroz popratne komentare se mogao iščitati način funkcioniranja državne administracije, njezin interes i učinkovitost sustav upravljanja poslovima i zadaćama. Europsko vijeće je u listopadu 2014. utvrdilo cilj uštede energije na razini EU od najmanje 27% do 2013 godine. Istovremeno je na snazi dostizanje cilja od uštede 20% energije do 2020. godine.

U Republici Hrvatskoj se pitanjem energetske učinkovitosti bavi čak 180 institucija a nacionalno koordinacijsko tijelo je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora (www.cei.hr). Tematika je regulirana Zakonom o energetskoj učinkovitosti, sa jednom uredbom i devet pravilnika, četiri nacionalna akcijska plana i jednom dugoročnom strategijom.

Prva na listi obveznika provođenja mjera za energetsku učinkovitost su velika poduzeća, koja prosječno zapošljavaju najmanje 250 radnika tijekom poslovne godine i koja imaju ukupnu aktivu od najmanje 130 milijuna kuna te godišnji prihod od najmanje 260 milijuna kuna. Ta obaveza obuhvaća tehničke podatke o građevinama, o tehničkim procesima i sustavima koji troše energiju i vodu, o mogućnostima priključka na centralne toplinske sustave, prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i energetski pregled zgrada. U Hrvatskoj ova obaveza koja je trebala biti izvršena do 1.1. 2015. Još nije niti započeta sa realizacijom. Procjenjuje se da obavezi podliježe između 400 i 500 poslovnih subjekata. Na žalost do sada u Hrvatskoj nije ustanovljen niti obrazovni modul za fizičke i pravne osobe koje će biti osposobljene za vršenje ovako složenih i sveobuhvatnih energetskih pregleda, koji obuhvaćaju i vozni park poslovnog subjekta sa više od 50 gospodarskih vozila.

Neke su mjere vezane uz proizvodnju i distribuciju energije a mjere koje najviše zanimaju građanstvo i mikro i male poduzetnike odnose se na:

KUĆANSTVA: energetska obnova stambenih zgrada, zamjena sustava grijanja, ugradnja razdjelnika topline, zamjena unutarnje rasvjete…

USLUGE: energetska obnova zgrada uslužnog sektora, rekonstrukcija ili ugradnja novih sustava javne rasvjete, ugradnja solarnih toplinskih sustava…

PROMET: zamjena ili nabava novih učinkovitijih vozila, pregradnja vozila …

INDUSTRIJA: učinkoviti elektromotori u industriji,poboljšanje industrijskih procesa, obnavljanje sustava grijanja-hlađenja …

Pored toga, prema Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije, mogu se provoditi i slijedeće mjere:

  • Integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora
  • Obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrade
  • Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja sustava za pripremu tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
  • Ugradnja uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije
  • Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
  • Dizalice topline
  • Nove instalacije ili zamjena klima uređaja u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora
  • Zamjena postojećih ili instalacija novih kućanskih aparata
  • Zamjena postojeće ili instalacija nove uredske opreme
  • Zamjena postojećih ili instalacija novih rasvjetnih tijela u kućanstvima
  • Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora
  • Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete
  • Zamjena postojećih i kupovina novih učinkovitijih vozila
  • Poticanje eko vožnje
  • Učinkoviti elektromotori u industriji
  • Energetski pregledi

Čak 40% planiranih (obaveznih) ušteda energije moglo bi se postići sustavnom stimulacijom obnova obiteljskih kuća, više stambenih zgrada, sustava grijanja i hlađenja, dizalica topline…

Sve ove mjere trebaju biti poduprijete Nacionalnim fondom za energetsku učinkovitost pa se i samim „Junckerovim planom“, Europskim fondom za strateška ulaganja naglašava važnost rješavanja nedostataka na tržištu radi ulaganja u energetsku učinkovitost. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) također podupiru ostvarenje ciljeva Direktive. Međutim povlačenje sredstava i djelotvornost uloženoga u energetsku učinkovitost ovisi o kapacitetu nacionalne administracije.

Na žalost još uvijek nemamo objavljen nacionalni program za obnovu javnih zgrada u 2016. godini i neće ga ni biti prije rujna 2016. Planiranje provedbe mjera energetske učinkovitosti moraju pratiti i rezervirane stavke u proračunima svih razina do jedinica lokalne samouprave. Po tome slijede izvješća o učinjenome uz konkretne mjerljive dokaze o ušteđenoj energiji. Hrvatska je trebala također već izraditi plan obnove zgrada nacionalnog fonda stanovanja, međutim Hrvatska nema popis takvih zgrada,odnosno ne postoji takav nacionalni stambeni fond. Sve upravne zgrade privatne i javne trebaju također biti prioritetno energetski obnovljene sa redovito pregledavanim energetskim sustavom. Sve zgrade u vlasništvu središnje države moraju smanjiti za 3% energiju potrebnu za grijanje odnosno hlađenje podne površine. Središnja država mora kupovati isključivo „zelene zgrade“ i „zelena vozila“ za svoje potrebe. Gdje god je moguće treba planirati kogeneriranje energije.

Što je radila državna administracija po ovome pitanju u protekle 3 godine ? Uhvatila se je zadnje stavke sa popisa mjera i to kod zadnje kategorije prioriteta pa su tako marljivi javni službenici i njihove kolege u privatnom sektoru „iscertificirali sve živo i mrtvo“ naplativši pri tome desetke milijuna kuna koje su podebljale proračune privatnih certifikatora. Složeni sustavi, velika poduzeća, iako na vrhu prioriteta, nisu energetski pregledani a nema ih za sada tko ni „gledati“. Ostale jednostavnije mjere koje su se trebale i mogle sufinancirati i stimulirati, poput, zamjene rasvjetnih tijela u kućanstvima, također nisu bile zanimljive, jer, valjda, nisu donosile profit onim interesnim skupinama koje su željele priliku za lakom zaradom.

Pri tome nije važno što „energetsko certificiranje“ NE DONOSI BODOVE u ispunjenju temeljnih ciljeva Direktive o energetskoj učinkovitosti a zamjena rasvjetnih tijela i energetski pregledi velikih poduzeća, pored ostalih mjera, DONOSE, odnosno doprinose mjerljivoj uštedi energije.

Nije važno ni to što će Hrvatska, pored svih dugova koje ima, još plaćati i enormne iznose kazne Europskoj komisiji zbog neispunjenja preuzetih obveza, bitno je da je političko-klijentelističa grupacija prošle vlasti osigurala sebi i svojoj djeci „splav za spašavanje“. Hrvatska nek potone.

 

Nedo Pinezić

nedopinezic kolumna

Povezane vijesti: