HR
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku ( DZS ), potrošačke cijene u srpnju 2025. bile su u prosjeku više za 4,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su u kategoriji Restorani i hoteli zabilježile rast od čak 7,6%. Time je upravo ugostiteljstvo i hotelski sektor, zajedno s cijenama hrane i bezalkoholnih pića (+6,9%), među najvećim generatorima inflacije u Hrvatskoj.
Na mjesečnoj razini (srpanj u odnosu na lipanj), cijene u restoranima i hotelima porasle su za 2,9%, što je više nego dvostruko iznad ukupnog prosječnog rasta cijena od 1,2%.
Ovakav rast cijena ne događa se u vakuumu, on je izravno povezan s turističkom sezonom, rastom operativnih troškova (energenti, plaće, najam prostora, sirovine) te sve izraženijim pritiskom na marže. U praksi, ovo znači da turisti i domaći gosti plaćaju znatno više nego prošle godine, dok se istovremeno otvara pitanje konkurentnosti i percepcije vrijednosti za novac.
Na mjesečnoj razini u srpnju 2025. najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama alkoholna pića i duhan, za 3,8% (doprinos porastu od +0,19 postotnih bodova), restorani i hoteli, za 2,9% (+0,15), rekreacija i kultura, za 2,1% (+0,11), prijevoz, za 1,3% (+0,18), hrana i bezalkoholna pića, za 1,2% (+0,32), pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 1,0% (+0,06), razna dobra i usluge, za 0,6% (+0,04), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,4% (+0,07) te zdravlje, za 0,2% (+0,01). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupini odjeća i obuća, za 11,7% (doprinos padu od –0,78).
Prema glavnim komponentama indeksa, na godišnjoj razini zabilježen je porast cijena u komponentama hrana, piće i duhan, za 6,6%, usluge, za 5,7%, energija, za 2,4% te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,4%. Na mjesečnoj razini cijene su porasle u komponentama hrana, piće i duhan, za 1,6%, energija, za 1,4% te usluge, za 1,1%, dok je pad cijena zabilježen u komponenti industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4%.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena pokazuje da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju 2025., u odnosu na srpanj 2024., bile u prosjeku više za 4,5%, dok su u odnosu na lipanj 2025. porasle za 1,2%.
Turizam između luksuza i pristupačnosti
Hrvatski turizam sve se više pozicionira u premium i luksuzni segment, no rast cijena nije uvijek praćen proporcionalnim rastom kvalitete usluge. Gosti iz razvijenih tržišta, kao i doamaći gosti, spremni su platiti više, ali očekuju višu razinu gastronomije, smještaja i iskustva ili jednostavno da cijena prati i razinu usluge i proizvoda.
Za domaće goste i radnike u turizmu, posjet restoranima ili hotelima postaje financijski zahtjevniji, što dugoročno može dovesti do smanjenja lokalne potrošnje i udaljavanja ugostiteljstva od zajednice koja ga okružuje.
Učinci na održivost destinacija
Cijene u ugostiteljstvu rastu brže od inflacije hrane i pića, što dodatno naglašava važnost kratkih opskrbnih lanaca i suradnje s lokalnim proizvođačima. Time se ne samo stabiliziraju cijene i kvaliteta ponude, nego se i novac zadržava unutar destinacije što je ključan preduvjet za održivi turizam. Primjeri poput zakona u Firenci, koji obvezuje ugostitelje na minimalni postotak lokalnih namirnica, mogli bi biti inspiracija i za hrvatske turističke gradove. O tome uskoro više.
Za kraj, podaci DZS-a jasno pokazuju da ugostiteljstvo i hotelijerstvo ulaze u razdoblje u kojem cijene rastu znatno brže od prosjeka. Ako taj rast ne prati i stvarna dodana vrijednost, Hrvatska riskira da dio gostiju, i domaćih i stranih, počne preispitivati omjer cijene i kvalitete.
S druge strane, promišljeno upravljanje cijenama, ulaganje u kvalitetu te jačanje lokalnih dobavnih lanaca mogu ovu statistiku pretvoriti iz izazova u priliku.
