Većina stranih radnika u Hrvatskoj zaposleno je u prijevozu i ugostiteljstvu

Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj, prenosi tportal.

Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina (38 posto), iz Nepala (26 posto), Indije (20 posto), Egipta (6 posto) i Bangladeša (5 posto). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.

Prema Institutu, većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22 posto), ugostiteljstvu (19 posto), graditeljstvu (17 posto) i industriji (13 posto).

Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53 posto stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21 posto izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18 posto da uopće ne govore hrvatski, dok 8 posto smatra da govori hrvatski tečno.

/// HGK pokreće prvi integracijski program za strane radnike - Welcome to Croatia

Više od polovine ispitanika (51 posto) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34 posto boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, 5 posto između 3 i 5 godina, dok je 9,5 posto izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od 5 godina, rezultati su istraživanja.

Čak 78,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu. Također, gotovo 90 posto stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svoju obitelj u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku.

Nadalje, 55 posto stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28 posto neodlučno po tom pitanju, 10 posto ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a 5 posto je navelo kako nemaju obitelj.

Najveći broj stranih radnika (32,8 posto) namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina. Oko 23,5 posto želi ostati između 6 i 10 godina, 20,5 posto planira ostati do mirovine, a 19,5 posto izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.

Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj.

Preko 206 tisuća radnih dozvola

Hrvatska je lani do kraja prosinca izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Time smo prvi put otkako su 2021. godine ukinute kvote za uvoz radne snage prešli brojku od 200 tisuća.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i prošle, kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu (75.071) te turizmu i ugostiteljstvu (56.228).

/// Strani radnici popunjavaju jedno od četiri radna mjesta u Italiji, prednjači turizam

U industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, u trgovini 7925, piše Dijana Jurasić za Večernji list.

Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8139), Uzbekistana (6959) te Egipta (6672).

U odnosu na 2023., kada je izdano više od 172 tisuće dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, lani je njihov broj povećan 34 tisuće.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje stranim radnicima izdano je 132.208 dozvola, 56.898 radnih dozvola je produljeno te su izdane još 17.423 dozvole za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893).

Najviše radnih dozvola izdano je lani na području Policijske uprave zagrebačke, koja pokriva Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (45.119), zatim na području PU istarske (28.660) te PU splitsko-dalmatinske (22.584).

/// Stranih radnika je sve više, novim zakonom uvodi se obveza učenja hrvatskog jezika

Negativni stavovi

U Hrvatskoj je u odnosu na vrijeme nakon migrantskog vala 2015. i 2016. porastao broj građana koji ne podržavaju dolazak stranaca u Hrvatsku, a istovremeno većina smatra da nam je nužna strana radna snaga.

Najnegativniji stav prema strancima imaju Zagrepčani, a najveći udio hrvatskih građana kao prijetnju vidi Arape, pokazalo je istraživanje Centra za mirovne studije.

Nedavno su predstavljeni rezultati istraživanja 'Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: Prijetnja, susret i suživot' koji pokazuju kako su se stavovi hrvatskih građana prema strancima mijenjali u odnosu na 2013. i 2017. godinu kad su provedena slična istraživanja.

Istraživanje je pokazalo vidljiv trend pada podrške pravima stranih doseljenika. Svega trećina (34 posto) građana smatra da bi stranci koji žive i rade u Hrvatskoj trebali imati pravo na to da im se obitelj doseli u Hrvatsku.

Najmanja razina podrške je, pokazuju rezultati, pak na razini političkih prava stranaca (sloboda govora, javni istupi i glasanje).

Čak 53 posto Hrvata ne podržava dolazak stranaca te njih 59 posto smatra da snižavaju cijenu rada. Istovremeno ih 55 posto svejedno smatra da su nam u ekonomskom smislu potrebni kako bi popunili ona radna mjesta koja su postala neprivlačna domaćim radnicima.

/// Goranka Tuhtan: Radnike treba adekvatno platiti kako uskoro ne bismo kruh i kavu tražili na engleskom jeziku

Pomalo paradoksalnu situaciju imamo i po pitanju stavova o državnom intervencionizmu. Istraživanje je s jedne strane pokazalo visoko slaganje s tvrdnjama da bi država trebala kažnjavati i poslodavce i stanodavce koji iskorištavaju i izrabljuju strane radnike, a s druge strane vidljiva je i velika podrška slanju vojske i postavljanju žilet-žice na granice, kao i pushbacku.

Strah od utjecaja na kulturu

Ono što se moglo i očekivati je to da su ljudi starije životne dobi (od 60 godina naviše) imali nešto negativnije stavove prema strancima, kao i oni nižeg stupnja obrazovanja, nižih ukupnih prihoda u kućanstvu i standarda nižeg od prosjeka.

Stanovnici iz ruralnih sredina imali su samo nešto negativniji stav prema strancima nego oni u urbanim sredinama, ali nipošto nije riječ o značajnoj razlici, naglašavaju autori.

Očekivani su stavovi prema strancima i kad je u pitanju vjeroispovijest i politička pripadnost. Katolici tako imaju tvrđe stavove prema njima u usporedbi s ateistima i agnosticima, kao i oni na desnom dijelu političkog spektra u odnosu na lijevo orijentirane.

/// Može li platforma EU Talent Pool biti rješenje za nedostatak radnika u ugostiteljstvu?

No ono što iznenađuje je da u 2024. nešto negativniji stav prema strancima imaju žene u odnosu na muškarce te da, s regionalnog aspekta, najnegativniji stav imaju stanovnici Zagreba i okolice, a dosad su prema strancima najnegativnije bili nastrojeni Dalmatinci.

Bitno je naglasiti i da se Hrvati više boje utjecaja stranaca na njihovu kulturu nego što se boje za svoju sigurnost i sigurnost svoje imovine, prenosi tportal.

Porastao je broj ljudi koji smatraju da stranci ne bi trebali pokazivati kulturna i vjerska obilježja, no ipak 58 posto građana smatra da bi trebali zadržati svoju izvornu kulturu.

To upućuje da većina Hrvata smatra da je poželjniji integracijski model uređivanja različitosti koje proizlaze iz nekih kulturnih, vjerskih i etničkih posebnosti u odnosu na separacijski.

Pozitivan pokazatelj je i to da najmanje polovica građana smatra da im nijedna od skupina uključenih u istraživanje ne predstavlja nikakvu prijetnju.

Anketno istraživanje je za Centar za mirovne studije provela agencija IPSOS tijekom kolovoza 2024. na reprezentativnom uzorku od 978 punoljetnih ispitanika.

/// Skills Pass: Osobe izvan EU za rad u turizmu na Malti će trebati potvrdu o stečenim vještinama

Naslovna fotografija: PxHere