Zbog loše komunikacije nastala je nepotrebna sapunica oko projekta Cro kartica, kao i mnogih drugih

Od 01. siječnja sljedeće godine, kreće implementacija Cro Kartica, gdje će poslodavcima biti omogućena isplata maksimalno 2500 kuna, namijenjenih za potrošnju isključivo unutar zemlje te u periodima izvan glavne...

Od 01. siječnja sljedeće godine, kreće implementacija Cro Kartica, gdje će poslodavcima biti omogućena isplata maksimalno 2500 kuna, namijenjenih za potrošnju isključivo unutar zemlje te u periodima izvan glavne sezone, potvrdio je ministar turizma Gari Cappelli za Jutarnji list.

Dakle, poslodavci zaposlenicima na godišnjoj razini, na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada maksimalno mogu isplatiti do 7.500 kuna neoporezivo po radniku, a u sklopu projekta Cro kartica sada će im biti omogućena isplata 2.500 kuna neoporezivo za smještaj i hranu van sezone, kako na kontinentu tako i na moru. Doduše, nije sasvim jasno hoće li spomenuti iznos neoporezive isplate biti u sklopu trenutnog maksimalnog iznosa od 7.500 kuna po radniku ili će se povisiti ta granica za 2.500 kuna. Naravno, isključivo za potrošnju u Hrvatskoj. 

No, Cro kartice neće biti u fizičkom obliku kao “kreditna kartica”, nego će biti u obliku papirnatog vouchera. Naravno, u sklopu projekta Cro kartice ili papirnati voucheri moći će se koristiti samo u poslovnim subjektima ( hoteli, restorani, muzeji … ) koji se prijave da žele sudjelovati, a koji će dobiti i posebnu oznaku / tablu koja će biti u ulazu u objekt.

Dodatno, za početak je predviđeno da će “Cro karticu” koristiti zaposlenici privatnog sektora jer je za njeno uvođenje u državni i javni sektor prethodno potrebno pregovarati sa sindikatima, prenosi Jutarnji list.

Komunikacija kao glavni problem

No, ova sapunica traje i traje te opet imamo stotinu pitanja na koje nemamo odgovor. Iz jedne dobre ideje i projekta, nastala je cijela sapunica. Kada razgovaram s ljudima iz struke, svašta se možemo naslušati na ovu temu. Jednostavno toliko je bilo informacija i razno raznih interpretacija da se dogodio efekt pokvarenog telefona. A za sve je kriva loša komunikacija.

Umjesto da pojednostavnimo cijelu priču, mi je bespotrebno kompliciramo. Opet saznajmo na kapaljku informacije od jednog medija ili jedne izjave ili izvora iz Ministarstva ili neslužbenih informacija itd… što je jako loša poruka i praksa u Hrvatskoj. Ovakvi značajni projekti moraju se najaviti na konferenciji za medije, gdje će se predstaviti cijeli projekt, izazovi i prednosti istog, odgovoriti na neka ključna pitanja itd… a ne da se stalno informacije daju kroz jednu usputnu izjavu i na kapaljku. A samim time diže i medijska buka. Često nažalost negativna. 

Onda mi mediji pišemo vijest na temelju malo informacija pa izmišljaju razne mogućnosti, pa se zove razne stručnjake da daju svoje stručne komentare, pa kada se digne velika medijska prašina, dolazi informacija kako to ipak nije baš tako, pa slijede demantiji i dodatna pojašnjenja, pa opet nova priča, reakcija, komentari stručnjaka i tako u krug – igra bez granica.

A javnost sve to sluša, čita i gleda i pita se tko je tu lud i što je ustvari pravi narativ.

Pa su tu uvijek i “ultra desni ili lijevi mediji” ili pod pritiskom nekog lobija, pa se izvlače riječi, stavljaju u razne kontekste, čak i zbog nekih drugih političkih igrica, što sve stvara nepotrebnu konfuziju i zagađuje medijski prostor. Što opet ima neke druge posljedice. Od odlaska mladih, manje interesa za strukovna zanimanja, nepovjerenje prema medijima i institucijama, manju konzumaciju medija, slabije obrazovanje društva itd…

Hoće li ići projekt? Neće, pa ipak hoće. Kada kreće, kako ide implementacija, hoće li biti kartica ili voucher, pa zašto voucher, itd… i onda na kraju od odličnog projekta i dobre volje i želje nastane loša priča. A sve traje i traje, što i dovodi pitanje uspješnosti projekta kada jednom i krene.

Da, svakako treba nam dijalog i kvalitetne otvorene i argumentirane rasprave, ali za to treba i kvalitetna priprema projekta.

Zašto stvaramo probleme tamo gdje ih nema?

Ovakva praksa, mislim općenito, plodno je tlo za razne interpretacije, teorije zavjere, “afere”, stvaranje problema gdje ga nema, konfuziju, nepovjerenje, negativan PR, kako u medijskom prostoru tako i za Ministarstvo turizma u ovom slučaju, itd… a glavni razlog samo je loša komunikacija.

No, kako je počeo projekt Cro kartica?

Sve je počelo kao ideja kako potaknuti kontinentalni turizam u predsezoni i posezoni te pojačati domaću potrošnju koja je izrazito važna za razvoj kontinentalnog turizma. Projekt je najavljen još za vrijeme bivšeg ministra turizma, Antona Klimana, a ideja je preuzeta od Mađarske ( Szép kartica ) gdje se projekt pokazala kao jako uspješan i dobro rješenje za povećane domaće turističke potrošnje. Od tada ( mislim krajem 2015. godine ) do danas bilo je i biti će još na stotine članaka na ovu temu, a sve bez prave informacije i kvalitetne pripreme i prezentacije cijelog projekta.

Jedna od tadašnjih opcija je bila i da Cro kartice zamijene regres, no nakon ankete među tvrtkama i zaposlenicima pokazalo se kako samo 12% zaposlenika smatra da je to dobar model tj. zaposlenici se nisu htjeli odreći regresa jer tako novac mogu potrošiti kako sami žele, sukladno njihovim željama i potrebama. I to je svakako dobra da se odustalo od te ideje.

Analiza Horwath HTL-a

Još davne 2016.godine, Horwath HTL napravio je Analizu opravdanosti uvođenja hrvatskog turističkog vaučera u kojoj je istaknuto kako je potrebno restrukturiranje s obale na kontinent s ciljem stvaranja uvjeta za održiv rast turizma na području čitave Hrvatske, s obzirom da hrvatski kontinentalni turizam zahvaća tek oko 2 % nacionalnog turističkog prometa, uz iznimku grada Zagreba.

Kako su istaknuli iz Horwath HTL-a primjenom maksimuma od 10 tisuća kuna teoretski bi potencijal modela na oko 1,5 milijuna zaposlenih bio oko 15 milijardi kuna, no moguće je računati na njegovu iskoristivost na oko 30 do 35% ili od oko 4 do 5 milijardi kuna realizacije. Pretpostavlja se da bi izravni financijski utjecaji kroz povećanje potrošnje bili ostvarivanje ukupnih prihoda od 2,7 do 5,4 milijardi kuna, 10 do 21 tisuću novozaposlenih direktno i indirektno, 1 do 2 milijarde kuna novoostvarene vrijednosti te 7,6 do 11 milijardi kuna novih investicija.

Na kraju se iznos od 10.000 kuna u sklopu projekta Cro kartice, smanjio na iznos od 2.500 kuna.

Problem je bila i EU

Jedan od problema i zavrzlame oko cijelog projekta je bila implementacija. Naime, Mađarska je imala problema s EU jer se njihov model bazirao na izdavanje Szép kartica samo u par mađarskih banaka, a ne kod svih, što je naravno druge banke doveli u nepovoljan položaj na tržištu. Zato se tako dugo i tražilo neko rješenje kako implementirati cijeli projekt. A zato se vjerojatno i došlo do ideje da plastificirane kartice zamijene papirnati voucheri. No, opet nema jasne komunikacije, što opet otvara prostor za razna interpretacije.

Naravno, postavlja se pitanje zašto u 21.stoljeću moramo printati papirnate vouchere. Kad već ne gledamo naprijed i ne pratimo trendove recimo da se uvede internet / mobilno plaćanje, ako ne već kartice. Samo od ove teme svaki medij, pa tako i mi mogli bi stvoriti razno razne interpretacije, kako ne pratimo trendove, kako smo loši na globalnoj razini konkurentnosti, kako se vraćamo u 19.stoljeće, kako to nije ekološki jer se troši papir, tinta za toner itd… Mi sigurno nećemo ići tim putem, no kada se ne komunicira daje se prostor upravo razno raznim interpretacijama.

Samo zato jer se ne komunicira kvalitetno. Pod time ne mislim na Press službu, ovdje je problem cijelog Ministarstva. No to je izazov koji je lako rješiv, samo je potrebno jasno definirati i razvijat Odjel za odnose s javnošću, a narativ i tempo daje sam ministar kroz organizaciju konferencija za medije i što će i kada izjaviti.

Prije Cro kartica, kreće Tjedan odmora vrijedan

A prije uvođena Cro kartica, kao pilot ili testni projekt kreće Tjedan odmora vrijedan.

Kako smo već najavili, Ministarstva turizma i Hrvatska turistička zajednica pokreću projekt “Tjedan odmora vrijedan” koja ima za cilj usmjeriti interes za domaća putovanja te podići razinu turističke aktivnosti u razdoblju izvan ljetnih mjeseci. 

Projekt je namijenjen domaćim turistima radi poticanja domaćeg tržišta na turističke aktivnosti u razdoblju prije i poslije sezone. Kroz navedenu akciju će svi građani Hrvatske imati priliku upoznati i posjetiti različite dijelove naše zemlje uz povoljnije cijene za brojne turističke proizvode, od smještaja, prijevoza, znamenitosti pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja.  

Tjedan odmora vrijedan provodio bi se dvaput godišnje, u listopadu i ožujku, a svim građanima Hrvatske omogućio bi posjete i upoznavanje raznih dijelova naše zemlje po 50 posto nižim cijenama na sve turističke ponude i usluge: smještaj, prijevoz, ugostiteljstvo, posjet nacionalnim parkovima, kazalištima, adrenalinskim aktivnostima i sličnom. Dakle, dva tjedna godišnje ili jedan tjedan u predsezoni, a drugi nakon sezone kao hrvatski “ferragosto”.

Prema za sada dostupnim informacijama, prvi “Tjedan odmora vrijedan” proveo bi se ove godine, od 18. do 27. listopada. Kroz dva tjedna cijeli projekt bi trebao biti i službeno predstavljen, a tada će svi turistički poduzetnici, naravno oni koji se žele priključiti, moći uključiti u cijeli projekt “Tjedan odmora vrijedan” te u spomenutom periodu ponuditi povoljnije cijene svojih usluga i proizvoda.

I opet sve se zna, a ništa ne zna.

Koliko znamo održane su dvije prezentacije projekta, jedna u Splitu i Rijeci, no za zatvoren krug turističkih djelatnika, ne i za javnost i medije. Kako doznajmo od sudionika prezentacija, reakcije turističkog sektora su jako pozitivne.

Poziva se turistički sektor da se uključe u projekt, a nema nikakve službene informacije. Stranica koja će biti aktivna u sklopu tog projekta i gdje će se turistički subjekti moći prijaviti ( www.tjedanodmoravrijedan.hr ), ukoliko žele sudjelovati u projektu, i dalje je neaktivna.

Uskoro bi trebalo biti javno predstavljanje projekta. No za sada se ništa službeno ne zna. A opet glavni razlog samo je loša komunikacija. Što nas opet vraća na početak priče i začaran krug. Od ničega, dapače odličnog projekta, se stvara konfuzija i novi problemi. Samo malim korak naprijed u komunikaciji, poštivajući pravila poslovanja 21.stoljeća, riješili bi se ili barem puno olakšali, mnogi nesporazumi i podigla ukupna kvaliteta cijelog sektora. Ovako svi gube nažalost.

No, da sumiramo cijelu priču. Dakle, uskoro kreće projekt Tjedan odmora vrijedan, kao i eSavjetovanje tj. javna rasprava oko implementacije projekta Cro kartica, gdje će se napokon sve znati kako će on biti i implementiran.

Cro kartice će svakako biti vjetar u leđa kontinentalnom turizmu te jačanju domaće potrošnje.

Vijesti: