Glas studenata / GRAZIA JARNI: Zašto naša kultura nije primaran razlog za posjet našoj zemlji?

U sklopu već davno najavljenog projekta Znanje je moć, a koji će krenuti početkom rujna, pokrećemo rubriku: Glas studenata.   Kako je jedna od ideja projekta Znanje je moć...

U sklopu već davno najavljenog projekta Znanje je moć, a koji će krenuti početkom rujna, pokrećemo rubriku: Glas studenata.  

Kako je jedna od ideja projekta Znanje je moć upravo dati na važnosti studentima i njihovim završnim radovima, povezati ih s budućim poslodavcima kao i popularizirati znanstveni pristup turizmu, Glas studenata će prenositi upravo glasna razmišljanja studenata o našem turizmu i turističkim kretanjima, a opet sve s ciljem otvaranja argumentirane rasprave i dijeljenja ideja, znanja i razmišljanja.

Budući turistički djelatnici i naši kolege nosit će novu paradigmu našeg turizma, a na nama je da ih zadržimo upravo u Hrvatskoj. Nadam se kako će portal HrTurizam.hr barem u jednom malom dijelu, a kao vodeći turistički b2b portal u Hrvatskoj svakako imamo obavezu i odgovornost, biti dio te pozitivne promijene.

Svi pričaju o promijeni smjera našeg turizma, a promjena može doći samo od nas samih. Mi smo ta promjena, budimo ta promjena. Budimo primjer, mentori i potpora našim budućim kolegama. Sve je na nama samima.

Sve je do ljudi, sve je na nama. Ovo je jedan korak naprijed, koji stoji već tri godine na papiru i čeka da se realizira. A upravo hrabro kreće prvim korakom. Pa da krenemo…

Grazia Jarni, studentica specijalističkog studija Menadžmenta trgovine i turizma na Sveučilišnom odjelu za stručne studije Split, prihvatila je proaktivno poziv za glasno razmišljanje i sama se javila sa svojim glasnim razmišljanjem, a na koje ju je potaknuo članak: Toni Vukušić sa svojim člankom: ZAŠTO NAM JE TURIZAM DOVOLJAN?

GRAZIA JARNI: Zašto naša kultura nije primaran razlog za posjet našoj zemlji?

Započela je špica sezone, svi spremno iščekuju veliki val turista koji, nažalost, po svim prognozama neće biti toliko uspješan kao i prijašnjih godina.

Podaci eVisitora ukazuju da je u prvih 12 dana srpnja, u odnosu na prošlogodišnje podatke, došlo do pada noćenja za 5 % a broj dolazaka za 6,2%. Ukupno gledajući promet 2019. godine do današnjeg dana, ipak je došlo do povećanja broja dolazaka za 4,2% dok noćenja za 0,9%. Usprkos brojkama koje ukazuju na rast, dionici turizma nisu zadovoljni sezonom.

Čitajući razne komentare po društvenim mrežama, vidljivo je nezadovoljstvo građana koji su mišljenja da će nas turizam uništiti te se pitaju što imaju od svega toga.

Članak pod nazivom “Zašto nam je turizam dovoljan” je izvrstan odgovor na posljednji komentar kao i za one koji smatraju da je turizam na staklenim nogama.

Čitajući članak, nisam mogla sakriti oduševljenje da netko gleda pozitivno na turizam i uviđa sve njegove prednosti. Autor članka navodi da je turizam gospodarski pokretač za razvijanje drugih industrija, što je u potpunosti točno. Turizam se ne sastoji samo pružanja usluga smještaja hrane i pića, ne involvira samo smještajne jedinice i restorane, ono je mnogo više od toga. Kako navodi Vukušić, “za koga bi građevinari gradili tolike objekte da nema turizma, kome bi električari postavljali instalacije, kome bi vinari plasirali vina a kome ribari svoju ribu…”. Razmišljajući na ovakav način, neminovan je utjecaj turizma na druge industrije.

Vukušić također u svom članku navodi problem sezonalnosti. Sezonalnost je problem koji se ne može u potpunosti otkloniti ali se zasigurno može ublažiti. Hrvatska je bogata kako prirodnim ljepotama tako i kulturnom baštinom s kojom imamo potpuno pravo se dičiti i ponositi, ali koja nažalost nije na razini na kojoj zaslužuje biti.

Kultura i turizam imaju obostrano koristan odnos koji može ojačati privlačnost i konkurentnost zemlje. Kultura s jedne strane postaje dio turističkog proizvoda koji je prepoznat na turističkom tržištu dok turizam s druge strane služi kao sredstvo za revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine.

Da bi dokazali da ovo nije prazna priča, brojke će pokazati svoje. Prema registru kulturnih dobara u RH prema Ministarstvu kulture, Hrvatska raspolaže s oko 6389 dobara materijalne kulturne baštine (nepokretna i pokretna) te s oko 172 nematerijalna kulturna dobra.

Iz navedenih brojki vidljivo je da smo zemlja sa zaista bogatom kulturom. Postavlja se pitanje zašto naša kultura nije primaran razlog za posjet našoj zemlji? Odgovor na ovo pitanje su valorizacija i storytelling.

Kako očekivati od naših gostiju da dođu potaknuti našom kulturom i da znaju nešto o njoj kada ni mi sami nismo dovoljno obrazovani da bismo o njoj mogli pričati? Ne možemo očekivati da gosti cijene nasu kulturu kada je ni mi sami ne valoriziramo.

Potrebno je obrazovati lokalno stanovništvo koje preko storytellinga može prenijeti osjećaje i doživljaje. Jer u konačnici, cilj gosta u destinaciji je steći nova nezaboravna iskustva, priče i doživljaje.

Dokaz da storytelling ima veliku moć u privlačenju možemo vidjeti na primjeru Baranje gdje je Hrvatsko društvo kulturnog turizma organiziralo edukacije pod nazivom “Upravljanja kulturnom baštinom i valorizacije kulturno turističkog proizvoda” i “Glumačke radionice uprizorenja legendi i običaja”. Nakon provedenih radionica, predstava je izvedena na OPG-u Tri mudraca gdje su gosti reagirali bolje od očekivanog.

/ / / Valorizacija kulturno turističkog proizvoda kroz storytelling u Baranji

Velike su prednosti koje sa sobom nosi kulturni turizam. Među ostalim i smanjenje krivulje sezonalnosti. Zahvaljujući geografskom položaju i klimi Hrvatska je pogodna za posjet tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Kulturni turizam ima veliku moć brendiranja destinacije te bi uvelike pripomogao rasterećenosti velikih turističkih mjesta i disperziji gostiju po zemlji kao i brendiranju manje poznatih mjesta.

Ne bi htjela fokus staviti samo na kulturni turizam iako je on najperspektivniji. Različiti oblici turizma bi mogli zaživjeti na našem području. Od zdravstvenog, ruralnog pa čak i sportskog. Zemlja koja je dala toliki broj svjetski poznatih sportaša nema adekvatne kampove, terene, opremu kako za lokalce tako ni za turiste. Istraživanja pokazuju kako iz godine u godinu raste broj turista koji traže aktivni odmor. Što mi činimo po tom pitanju? Ništa.

Trebamo biti iskreni i postaviti si realne ciljeve ako želimo da se turizam nastavi razvijati. Ali ne srljati kao guske u maglu, već planirano razvijati i kontinuirano napredovati učeći na vlastitim greškama.

Dobitna formula je ta da moramo ostaviti po strani naš dosadašnji način razmišljanja koji je kriv od samog početka. “Dok je dobro, dobro je. Kada dođu problemi onda ćemo o njima razmišljati“. Ovakvim načinom razmišljanja pripisujemo sebi smrtnu kaznu. Treba osluškivati potražnju jer ona diktira tržište.

U konačnici, cilj i je da potražnja bude zadovoljna i da se ponovno vrati. Tužno da toliko perspektivna zemlja se zadovoljava mrvicama kada možemo i mi zagristi pošteni dio kolača koji jedu naši konkurenti.

Autor: Grazia Jarni, studentica specijalističkog studija Menadžmenta trgovine i turizma na Sveučilišnom odjelu za stručne studije Split

[ GLASNO RAZMIŠLJANJE ] Dvije glave su uvijek pametnije od jedne, te ovim putem pozivamo sve da se uključe svojim glasnim razmišljanjem, a pogovoto studente kroz rubriku Glas studenata. Jer jedino konstruktivnom i argumentiranom raspravom možemo rasti i razvijati se kao pojedinci i kao struka. / vijesti@hrturizam.hr

Naslovna fotografija: Pixabay.com

Vijesti: