Mala škola o održivom razvoj ruralnih područja i spoju s turizmom

Ruralno područje – Što je to ? Iako nema jasne zemljopisne podjele područja niti definicije ruralnog stanovništva, univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su: Prostor gdje...

Ruralno područje – Što je to ?

Iako nema jasne zemljopisne podjele područja niti definicije ruralnog stanovništva, univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Republika Hrvatska je pretežito ruralno područje

Prema navedenim smjernicama koje opisuju ruralno područje, Hrvatska se svrstava u ruralne zemlje, u kojoj pola stanovništva živi u nekoliko većih gradova koji zauzimaju relativno malu površinu.  Ruralni prostor  definira Republiku Hrvatsku, a to se vidi iz sljedećih podataka:

  • 91,6% od ukupnog prostora RH nalazi se na ruralnom području,
  • 88,7% naselja nalazi se na ruralnom području,
  • 47,6% stanovnika RH živi na ruralnom području.

Urbano područje – što je to?

Europske države definiraju urbanizirana područja na osnovi urbane uporabe zemljišta, ne dopuštajući nikakve prekide  više od 200 m udaljenosti od građevinedo građevine te rabe satelitsko snimanje radi određivanja granica urbanog područja. U slabije razvijenim zemljama, osim zahtjeva o uporabi zemljišta i gustoći stanovništva, ponekad se rabi zahtjev da se velika većina stanovništva, obično 75 %, ne bavi poljoprivredom i/ili ribarstvom.

Živimo na ruralnom području

Iako nas izgrađenost pojedinih atraktivnih zona, osobito uz more, može zavarati prikazom urbanizacije, činjenica je da i ta područja prema ostalim parametrima spadaju u ruralna područja. Život na ruralnom području nosi određene poteškoće:

Za gospodarstvenike  je to mjesto gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova (glavnih tržišta i izvora radne snage) i neadekvatnom infrastrukturom.(Prema Caroline Ashley i Simon Maxwell, 2001, „Rethinking Rural Development“)

Za stanovnike je to mjesto gdje se stalno pogoršavaju uvjeti za bavljenje poljoprivredom, gdje je niska razina kvalitete života. Ruralni prostor karakterizira prometna izoliranost i opće zanemarivanje područja u razvojnoj politici. (*Anketa Platforme za ruralni razvoj Jugoistočne Europe 2016.).

Rastući problemi ruralnih područja

Loša demografska slika i trendovi na ruralnom području dovode do:

  • Depopulacije prostora
  • Odlaska radno aktivnog reproduktivnog stanovništva
  • Naglaog starenja zajednice
  • Neodrživosti zdravstvenih i mirovinskih fondova
  • Pada školskog sustava
  • Pada komunalnog standarda
  • Pada prihoda od poreza na dohodak
  • Do nužnog naglog mehaničkog priliva radne snage sa drugih područja i iz drugih država što producira socio-kulturološki sukob…

Problema ima. Ima li rješenja ?

Iako smo mi u Hrvatskoj skloniji za svako rješenje pronaći problem, ipak za probleme postoje rješenja.Kod sagledavanja rješenja bitno je voditi računa o odgovornom i održivom razvoju.„Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.

On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini.”( *odraz.hr – Održivi razvoj zajednice)

Tradicijske djelatnosti + turizam u domaćinstvu 

Pametno je učiti od boljih. Učimo od najboljih.Najviše su na održivom i odgovornom ruralnom razvoju napravile regije u Alpama.

Zadržana je i unaprijeđena poljoprivrena proizvodnja (osobito proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, voćarstvo.) Unapređene su tradicionalne djelatnosti poput gospodarenja šumama i prerade drva. Stasala su nova tehnološka mikro i mala poduzeća.Turizam je postao platforma za opstanak malih ruralnih zajednica.

Rad u poduzeću+zadružna poljoprivreda+obiteljski turizam

Obitelji na ruralnom području ostvaruju svoje prihode kroz moguća tri izvora:

  • Rad u poduzeću
  • Poljoprivredom na obiteljskom gospodarstvu
  • Turizmom u domaćinstvu

Takav model pomaže prevladavanju nedostataka života na ruralnom prostoru. Zbog većih prihoda obitelji i zajednice, više se ulaže u komunalnu infrastrukturu, prometnu povezanost. U tom smjeru idu i potpore državnih fondova i fondova EU. Urbani centri su dostupniji a život na ruralnom prostoru kvalitetniji.

Primjeri dobre prakse 

Populacijskom politikom na krilima turizma :https://www.saalbach.com/home, siromašan alpski poljoprivredni gradić koji je imao početkom 20. stoljeća nešto manje od 1.000 stanovnika, danas ih ima oko 3.000. Sve zahvaljujući razvoju alpskog turizma.

Ettal – Benediktinski samostan – centar prerade poljoprivrednih proizvoda :https://www.bavaria.by/experiences/city-country-culture/churches-monasteries/ettal-monastery/

Ettal je gradić u okrugu (kotaru) Garmisch-Partenkirchen, na 877 m nadmorske visine, broji 812 stanovnika i poznat je po Benediktinskom samostanu.Vrijedni Benediktinci su i članovi poljoprivredne zadruge koja okuplja 37 domaćinstava.

Ukupno imaju 800 do 1000 goveda s time da pojedina domaćinstva imaju samo 4 a neka i više od 50 grla stoke. Samostan ima u vlastitoj staji 80 grla. 90% zadrugara se bave proizvodnjom mlijeka kao dopunskim zanimanjem. Većina se bavi i turizmom. Svi zajedno su vlasnici mljekare i kušaonice u samostanu. Dnevno prerađuju 4.000 litara mlijeka. Proizvode sir, vrhnje, jogurt, maslac, konzumno mlijeko. Svakoga dana u 11 sati imaju organizirano vođenje pogonom uz degustaciju. U samoj kušaoni se prodaje 50% proizvodnje a ostatak kroz mrežu malih trgovina i ugostiteljskih objekata. Godišnje prerade 1,4 milijuna litara mlijeka autohtonog goveda čime postižu bolju robnu marku svojih proizvoda i potiču bioraznolikost. Zapošljavaju lokalno stanovništvo a žene mogu raditi samo pola radnog vremena. Državni poticaj su dobili jednokratno u vidu 25% subvencije za izgradnju mljekare s kušaonom. Razlika u cijeni koju postižu na ovaj način iznosi oko 35 – 42 Eurocenta po litri mlijeka. Daljnja korist je plaća zaposlenih koja ostaje u mjestu i iznosi godišnje oko 500 000 Eura. Kroz samostansku kušaonicu godišnje prođe 60.000  posjetitelja, a zadruga ostvaruje godišnji prihod od 1,5 milijuna Eura.

Steirisches Vulkanlandhttps://www.vulkanland.at/

Zamislite kontinentalnu regiju (turističku destinaciju) veličine 1.145 km2, koja ima 103.000 stanovnika, 79 općina i 4 subregije (kotara), u kojoj najveći grad ima 4.614 stanovnika.

U toj regiji nema firme s više od 300 zaposlenih, nema visokih planina pogodnih za zimski i ljetni turizam, ali nema ni velikih oranica jer je ispresijecana brežuljcima…

Ulaskom u Europsku uniju konkurentnost male poljoprivredne proizvodnje i sekundarnih vezanih djelatnosti naglo se pogoršala. Budućnost nije bila sjajna.

Spoj poljoprivrede, turizma i malog poduzetništva – Tako je krenuo preporod ekonomski najslabije austrijske regije – Donje Štajerske u kojoj se prosječna bruto plaća kreće između 1.820 i 1.890 Eura (Austrijski prosjek oko  2.500 Eura).

Slijedio je aktivan rad na EU fondovima, ali i na povezivanju dionika poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Tako se 70 farmi koje proizvode pšenicu udružilo zajedno s jednim mlinom i s pekarima u cilju da proizvode regionalno brašno iz kojega se proizvodi regionalni kruh kako bi se postigla bolja i garantirana otkupna cijena pšenice. Ostali poljoprivredni proizvođači se potiču na preradu ili na kooperaciju s lokalnim prerađivačima. Tako su nastali poznati proizvođači pršuta i sušenog svinjskog mesa „Vulcano“, zatim vinari (jedan od poznatijih je  Thaller), proizvođači rakija, likera i octa (Golles) i mnogi drugi. Prerada poljoprivrednih proizvoda se predstavlja kao „Kulinarik Produkte“, dakle visokovrijedni proizvodi za gastronomiju. Danas imaju 63 proizvođača pod brandom „“Steirisches Vulkanland“,zatim 52 obrtnika, 30 centara za obnavljanje životne energije…

Preporod dolazi nakon više od deset godina upornog provođenja strategije.

Rezultat: Nezaposlenost je niska, oko 5%. Regija sada ima 3% više mladih do 19 godina od austrijskog prosjeka ali i  5% više stanovništva u dobi većoj od 65 godina.

Imaju i 17% više stanovništva s više članova obitelji, 82% više zaposlenih u primarnom sektoru od austrijskog prosjeka, 2% više u sekundarnom sektoru.8% gospodarstva se bavi turizmom i slobodnim vremenom, 54%obrtništvom , 25%, trgovinom, posredništvom, upravljanjem 8% informacijskim konzaltingom.  Od škola imaju 44 osnovne, 16 srednjih, 1 posebnu, 8 politehničkih, 2 više za proizvodna zanimanja, 1 višu za turizam 1 višu za odgajatelje(ice) vrtićke dobi.

Trentino Alto Adigehttps://www.suedtirol.info/de

Glavni grad provincije Trento i cijele regije je Trentino, a glavni grad Alto Adige je Bolzano.

Regija je poznati proizvođač vina, voća, (proizvode 10% ukupne svjetske proizvodnje jabuka), papir, razvijena je kemijska i metaloprerađivačka industrija te proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, najviše putem hidroelektrana.

Najvažniji ekonomski i razvoj i oslonac regije leži u turizmu i kooperaciji između poljoprivrede, industrije i turizma.Prema podacima iz 2008. regija broji 1.056.223 stanovnika od čega približno pola živi u Alto Adige a pola u provinciji Trentino.

Oko 10% stanovništva čine naseljeni stranci, a svi ostali se izjašnjavaju kao Talijani s materinjim njemačkim ili talijanskim jezikom.

Te iste godine zabilježen je BDP od 37,2 milijarde eura odnosno 30.800 eura po stanovniku. Regija je prema podacima iz 2001. raspolagala s ukupno 651.426 kreveta od čega 236.864 u hotelima. Veći dio kapaciteta otpada na obiteljski smještaj.

Krovni brand 

Gospodarstvo se oslanja na mikro i male poduzetnike kako u poljoprivredi tako i u turizmu i ostalim popratnim djelatnostima. Najveći hotel ima 100 postelja.

Stotine vlasnika manjih poljoprivrednih parcela udružuju se u poljoprivredne zadruge.

Sva ova izvrsnost obuhvaćena je krovnim brendom Sudtirol. Sustav brendiranja ima svoj početak u 2003. godini kada se shvatilo da različito brendiranje proizvoda i sadržaja u istoj provinciji zapravo svima šteti. Sinergija daje snagu a krovni brand sigurnost kod korisnika usluge ili kupca proizvoda.

Mali, obiteljski, „Vitalpina”hoteli  / Vitalpina filozofija – Wir leben Berge 

Unser Qualitätsversprechen

Die Vitalpina Hotels Südtirol vermitteln das vital-alpine Lebensgefühl Südtirol. Eine gemeinsame Philosophie und geprüfte Qualitätskriterien sichern den hohen Standard in den 31 familiengeführten Hotels.

Our quality promise

The Vitalpina Hotels South Tyrol convey the vital alpine lifestyle of South Tyrol. A common philosophy and tested quality criteria ensure the high standard in the 31 family-run hotels

To je upravo to. Fino upakirani autohtoni stil života. Stil vitalnosti. Mi živimo planine.

Ali … visoki kriteriji kvalitete.

Što je sreća ? 

Teško naći odgovor koji će svih zadovoljiti, ali …“Sreću ćeš naći ako voliš život, ne ako voliš novac”. Novac je nagrada , on dolazi na kraju iskrenog posla. Sretna je ona zemlja u kojoj žive sretni ljudi, ljudi koji vole život. Voljeti svoj kraj, svoj zavičaj, način života u tom kraju. Konačno, mi smo južnjaci, temperamentni, odani obitelji, društveni ljudi.

„Ljubav (život) je na selu”

Druženje, njegovanje starih običaja, tradicija, nošnja, ples, folklor, tradicijska jela, uživanje u očuvanom prirodnom okolišu… autentični stil života naših djedova “upakiran” u suvremeni turistički proizvod to je  put do sreće za nas i za naše prijatelje, naše  goste.

Na selu, u ruralnoj prostoru, možemo imati kvalitetan život ako kombiniramo tradicijsku poljoprivredu domaćinstva i  smještaj u domaćinstvu a višak proizvoda prodajemo kroz turizam. Istovremeno možemo raditi drugi posao u nekoj tvrtci ili raditi od kuće putem internet veze. Pri tome je prihod kojega ostvarujemo kroz turizam ona dodana vrijednost koja nam omogućuje željeni standard življenja.

Naravno da javne vlasti trebaju razvijati infrastrukturu, prije svega komunikaciju, prometne veze, vrtiće, škole, zdravstvenu skrb, objekte društvenog okupljanja (sport, zabava, rekreacija).

Na razvijenom zapadu je  za mlade informatičare postalo moderno živjeti u ruralnom prostoru, ako ima dobru internet vezu, jer se između i nakon posla mogu rekreirati u prirodi. (A to je nužno potrebno zbog “sjedalačkog načina rada”).

Do nekog najbližeg grada stižu kombiniranim prijevozom biciklom i vlakom. Čak je i planetarno popularni „Redbull“ za svoje sjedište izabrao slikovito alpsko mjesto „Fuschl am See“.

Te „austrijske Fužine“ objedinjuju sve što je prethodno napisano o ovoj temi. Više saznajte OVDJE

Autor: Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com

Vijesti: