EN
HR
Događanje turizma
Često smo čuli da nam se "turizam događa". Atraktivno područje privlači najprije jednodnevne izletnike, zatim se traži hrana, nakon toga smještaj pa iz godine u godinu raste promet. Sve se to događa "samo od sebe".
Rezultat ovakvog neplanskog razvoja može biti vrlo štetan za okoliš i lokalnu zajednicu. Konačno takav razvoj može donijeti potpuno suprotne rezultate od željenih.
Kako bi trebalo započeti planiranje ?
Ako turizam shvaćamo kao društveno – ekonomsku pojavu koja na ruralnom prostoru, gospodarski nerazvijenom prostoru, može očuvati život, pružiti priliku lokalnoj zajednici da preživi, onda upravo tu počinje planiranje.
Prvi korak
Prvi korak je zapravo praćenje demografske slike zajednice. Prema broju stalnog stanovništva, broju obitelji, broju djece u obitelji, može se predvidjeti mogućnost rasta zajednice u srednjoročnom razdoblju od 20 godina. Ako želimo sačuvati razinu radno sposobnih, produktivnih članova zajednice onda upravo kroz planiranje razvoja turizma možemo kreirati poslove za tu djecu, mlade ljude, za narednu generaciju.
Drugi korak
Urbanističko planiranje je sljedeći korak koji se temelji na demografskim pokazateljima. Praktički svaki maloljetni član obitelji treba u budućnosti imati mogućnost stvaranja obitelji u svojoj zajednici. Veličina građevnih parcela, veličina stambenih objekata i njihova polivalentnost proizlaze iz potrebnih usluga u turizmu koji se bazira na lokalnoj zajednici.
Treći korak
Infrastruktura koja prati urbanizaciju se također planira kroz duže vremensko razdoblje. Osnovna infrastruktura je tekuća, pitka voda, zatim kanalizacijski sustavi, električna energija, cestovna mreža, parkirališta, sustav zbrinjavanja otpada, internet, signal mobilne telefonske mreže … Sve navedeno mora se planirati za vršna opterećenja u trenutku dosegnute krajnje točke planiranog razvoja.
Četvrti korak
Planiranje razvoja i širenja kapaciteta socijalnih i komercijalnih usluga koje su potrebne lokalnom stanovništvu i turistima. U tu kategoriju spadaju proizvodnja hrane, trgovina hranom i kućanskim potrepštinama, servisne obrtničke usluge, vrtići, škole, zdravstvena skrb, vatrogastvo, osiguranje javnog reda i mira, prevencija općeg kriminaliteta…
Peti korak
Edukacija lokalnog stanovništva za pružanje usluga u turizmu, usmjeravanje djece u škole koje ih osposobljavaju za spektar usluga vezanih uz potrebe lokalnog stanovništva i turista. Stalno praćenje razine kvalitete usluge, usavršavanje, specijalizacija, treninzi, edukacija…
Šesti korak
Marketinške aktivnosti kojima se izgrađuje i unapređuje turistički proizvod, promovira turističko odredište, upravlja dolascima i ekonomskim koristima lokalne zajednice kroz plasman proizvoda i usluga u turizmu.
Lokalno stanovništvo – ljudi s prebivalištem u turističkom odredištu
Ovih šest osnovnih koraka idu „ruku pod ruku“ u planiranom razvoju i oni su stalno „u pogonu“. Naravno u cijeli se proces mogu uključiti i novi stanovnici turističkog odredišta – u svakom trenutku. Lokalno stanovništvo je ono koje ima prebivalište u turističkom odredištu. Temeljem tog prebivališta porez na dohodak ostaje većim dijelom u jedinici lokalne samouprave kao i turistička pristojba. Stalno stanovništvo ili stanovništvo s prebivalištem osnova je lokalne ekonomije. U sezonskim poslovima kako u poljoprivredi tako i u turizmu lokalnoj zajednici pomažu „sezonci“ .
"Pokrij se koliko ti je pokrivač dug"
Svako odstupanje od navedenih zakonitosti planiranog razvoja proizvest će probleme kojima upravo svjedočimo na mnogim turistički razvijenim područjima u Hrvatskoj. Nestašica pitke vode, zagađenja mora, gomilanje nezbrinutog otpada, pad energetskih sustava, nedostatak radne snage, neizdrživa opterećenja komunalnog sustava i veliko povećanje cijene održavanja tog sustava… Samo su neki od simptoma neplaniranog razvoja i turizma koji „nam se događa“. Nerijetko se zamjenjuju teze kada se piše o ovoj problematici pa se upravo na lokalno stanovništvo upire prstom kao na krivce kriznog razvoja stanja. Istina je zapravo to da je lokalno stanovništvo izostavljeno kao faktor planiranog razvoja već se sve događalo na temelju prostora, rasta potražnje i zainteresiranih investitora, bili oni veliki ili mali.
Konačan rezultat je povećanje turističkog prometa, povećanje financijskog prihoda uz istovremeno iseljavanje stanovništva, demografski pad, čak i krah, pretvaranje mjesta u sezonska odmarališta bez života u ostatku dijela godine.
Da li je razvoj turizma radi stjecanja dobiti ulagača ispravan put ?
Apsolutno ne. To se može usporediti s bilo kojom drugom prirodnom pogodnosti, poput recimo ekstremno plodne zemlje koju dajemo u zakup ili vlasništvo pojedincima i kompanijama izvan lokalne zajednice. Oni će tu zemlju iscrpiti, težiti maksimalnom prinosu, koristitiće sva moguća i nemoguća sredstva kako bi povećali profitabilnost. Kad nestanu takve okolnosti, napustit će zatrovanu zemlju a lokalno stanovništvo ostat će na margini, bez prihoda, bez uključenosti u proizvodnju ili samo kao potplaćena radna snaga dok se ne stvori mogućnost za odlazak. Tako je i s turizmom koji se bazira na stranim investitorima. Oni su, naravno, uvijek dobro došli ako se uklope u pravila koja je odredila lokalna zajednica. A ne obratno.
Pozitivnih i negativnih primjera iz prakse ima dovoljno pa ćemo ih u sljedećim nastavcima obraditi.
Autor: Nedo Pinezić, Nedopinezic.com
