Saznajte kako je Netflixova serija otkrila smisao turizma i restoranskog poslovanja

Nedavno sam gledao seriju na Netflixu “Restaurants on the Edge” gdje tim stručnjaka ( dizajnerica interijera, kuhar i ugostitelj te koktel majstor ) obilazi razne globalne destinacije i pokušava...

Nedavno sam gledao seriju na Netflixu “Restaurants on the Edge” gdje tim stručnjaka ( dizajnerica interijera, kuhar i ugostitelj te koktel majstor ) obilazi razne globalne destinacije i pokušava spasiti tj. oživiti određeni restoran koji se izgubio u ponudi, uređenju i priči te mu prijeti zatvaranje. Tako voditelji emisije obnavljaju jelovnike, poslovne modele i uređuju restorane kako bi ih održali u poslu.

Zanimljivo, kroz sve epizode, glavni narativ je upravo: jedi i ponudi lokalno, tradicionalno i autohtono. Ispričaju lokalnu i personaliziranu priču. Uredi restoran u lokalnom i autentičnom stilu. Dakle poanta priče je lokalno i autentično. Inače, dvije riječi, uz priču, koje su najčešće korištene ključne riječi na portalu HrTurizam.hr.

Da opet ponovim. Motiv putovanja je upoznati novi način i kulturu življenja, a autentičnost je glavni sastojak turizma. Upravo naša raznolikost i autentičnost je naša najveća vrijednost. I zato moramo biti ponosni na naš identitet, povijest, kulturu i način življenja… trebamo samo biti to što jesmo – Hrvati. To mora biti baza naše turističke priče i proizvoda.

Ne može biti jednostavnije, zar ne? Tako recimo u emisiji jedan riblji restoran na samoj obali u ribarskom mjestu na Malti nudi morske specijalitete koje djelomično nabavlja iz Norveške, Francuske i Danske. A ispred njegovog restorana, doslovno par metara od restorana, nalaze se lokalni mali ribari, lokalna tržišta s bogatom ponudom svježe ribe iz Mediterana ! ! ! Suludo u svakoj pogledu, te naravno nikako isplativo. Naravno, da je restoran bio pred zatvaranjem, a voditelji iz serije, napravili su ono što je imperativ. Uredili su restoran da prati strastvenu životnu priču vlasnika, ponudili lokalnu hranu i uredili restoran kako bi pratio priču koja se veće uz samo mjesto i Maltu.

Jedna od prvih stvari koje naprave u emisiji je upoznavanje se s lokalnom priču, pričaju s lokalnim ljudima, umjetnicima, proizvođačima, obrtnicima, upoznaju destinaciju i onda iz te baze slože novu, ali staru priču, koja priča lokalnu priču interpretiranu na novi i moderni način. Naravno, nije niti mora biti sve moderno i luksuzno. Dapače, no kao što znamo priče nas okružuju i nadahnjuju, ipak smo mi ljudi, a to jako dobro zna marketinška industrija koja je u zadnjim desetljećima proizvode tj. kompanije pretvorila u vrsne pripovjedače priča. Nike ne prodaje tenisice, Apple ne prodaje mobitele, a Harley Davidson ne prodaje motore.

Naravno, to ne znači da se ponuda ne može osuvremeniti, dapače, autohtonu kuhinju treba samo modernizirati kroz novu i drugačiju interpretaciju iste, koristeći današnje moderne gastro trendove. No baza mora biti lokalno i autentično. To je kostur oko kojeg gradimo priču. Svi vrhunski chefovi, kako strani tako i domaći, ističu važnost domaće namirnice kao imperativa. Upravo ta autentičnost stvara raznolikost i daje magiju turizmu i samoj gastronomiji. Daje prostora cehovima da se igraju i pokažu svoje vještine i svoj kuharski DNA. Kada bi svi restorani imali istu ponudu jela i isti način kuhanja, ništa ne bi imalo smisla.

Tako Chefica Ružicu Jukičić naglašava kako se moramo oslanjati na autohtone i lokalno uzgojene namirnice. “Zaboravljena jela treba izvući iz zaborava. Nekada ih je dovoljno pripremati na originalan način, a nekada ih treba prilagoditi modernim gostima. Razlike su u detaljima, osobnosti i kreativnosti svakog chefa, no baza mora biti autentična jela i priča” naglasila je Jukičić. 

/ / / CHEFICA RUŽICA JUKIČIĆ: MORAMO SE OSLANJATI NA AUTOHTONE I LOKALNO UZGOJENE NAMIRNICE

Naravno, cijeli serijal je sniman za široku publiku, te neće puno otkriti kako se vodi poslovanje restorana niti donijeti neka nova saznanja voditeljima ili kuharima profesionalcima, no svakako će ih podsjetiti na korijene turizma i priče oko restorana. A to je autentična i lokalna priča od A do Z. Također, moram priznati da sam cijeli serijal pogledao u jednom dahu i jednom danu, te svakako ima “nešto” u zanimljivom formatu i scenariju. Ističem još jednom, serijal nije rađen za profesionalce, nego za širu publiku, pa je tako i doživite.

Zanimljivo, u drugoj sezoni emisija je snimana u Sloveniji. Bravo za Sloveniju što je prepoznala odličnu priliku za brendiranje kroz Netflix i ovaj zanimljiv TV format. Baš sam jučer pisao kako je Slovenska turistička zajednica oduševila jednostavnom i praktičnom promocijskom idejom, a proaktivnost i način razmišljanja, kao što vidimo i na primjeru ove serije, očito nije slučajna.

Svake godine imamo 20 milijuna dolazaka i 100 milijuna noćenja, a mi uvozimo bazične namirnice od krumpira, salate, rajčice, mrkve itd.. Umjesto da nam je turizam generator proizvodnje i izvoza domaćih proizvoda, kod na je turizam generator uvoza. Kontra produktivno. Ako gledamo gastro ponudu u većini slučajeva nažalost imamo standardnu i dosadnu gastro ponudu.

Figurativno, Francuzima moramo nuditi i prodavati naša hrvatska vina, a ne francuska. Zamislite si situaciju, da nas 20 kao grupa kroz studijsko putovanje boravi u Francuskoj. Domaćin nas ponudi s dvije ponude vina: Ponuda A je njihovo francusko vino, a ponuda B je naše hrvatsko vino. Koje vino ćete probati – francusko ili hrvatsko? Naravno, 99% ljudi će probati njihovo francusko vino, gastronomiju, specijalitete itd… zato i putujemo, da upoznamo nove načine života i kulturu življenja.

Filozofija koja vrijedi za sve tj. cijelu našu turističku ponudu. Naravno, neke globalno poznate proizvode moramo imati u ponudi, no prvo našim gostima moramo ponuditi, prezentirati i ispričati priču o našim proizvodima.

Iako se gastro ponuda diže po kvaliteti iz godine u godinu, previše dominira klasična ponuda ćevapa, pizza i špageta, a premalo čuvamo i prezentiramo naše recepte. Tu je najvažniji element strateškog razvoja našeg turizma, a ponajviše samih destinacija. Upravo autentičnost stvara unikatnost koja nam daje diferencijaciju i konkurentsku prednost. I zato je uvijek pogrešan način promocije kada se netko referira na “malu” Veneciju ili novu Toskanu. Nitko ne želi vidjeti kopiju i fake priču, svi žele vidjeti original. Autentičnost je u turizmu sveti gral.

Naravno, teško je danas ispraviti krive poteze, no svakako nije nemoguće. Ako povučemo paralelu sa samom emisijom, ista upravo to dokazuje. Potreban je drugačiji pristup uz malo ulaganja i od “žabe možemo dobiti princa”. Cilj bi nam trebao biti podići ukupnu gastro ponudu ili standardnu dignuti na viši nivo. Naravno vrhunski restorani su jedna totalno druga priča, no u konačnici to je turizam. Kao i kazališna predstava ili nogometna utakmica. Svi gledaju istu predstavu ili utakmicu – i oni iz partera po jednoj cijeni i oni u vip ložama s najvišom cijenom ulaznica.

Autentičnost je esencija, početak i kraj priče. Onako kako bi trebalo biti. Poštujmo sami sebe, kako bi nas poštivali i drugi. Pričajmo priče, naša autentične priče.

P.S. Ako imate Netflix, svakako preporučujem da pogledate i odličan dokumentarac legendarnog Davida Attenborougha naziva A Life on Our Planet o održivom razvoju koji danas napokon postaje imeprativ turizma.

Održivi razvoj i turizam mogu i trebaju ići zajedno. Kako? Donosimo kroz dva jednostavna i konkretna rješenja

Foto: Netflix

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN