Turizam na socijalnoj distanci – beskontaktni turizam

TURISTIČKO PUTOVANJE JE DOŽIVLJAJ KOJI STVARA POZITIVNE EMOCIJE Turizam ima mnogo definicija. Jedna od tih je da je turizam odnos među ljudima. Meni se sviđa definiranje turizma kao platforme...

TURISTIČKO PUTOVANJE JE DOŽIVLJAJ KOJI STVARA POZITIVNE EMOCIJE

Turizam ima mnogo definicija. Jedna od tih je da je turizam odnos među ljudima. Meni se sviđa definiranje turizma kao platforme za održivi razvoj. Kako god okrenemo, turizma nema bez interakcije među ljudima. Osobito održivog i odgovornog turizma.

Turizam koji je do korona krize imao sve veću popularnost je „turizam doživljaja“. Doživljaji pokreću emocije a čovjek je emotivno biće. Doživljaji se temelje na otkrivanju drukčijeg, neke nove lokalne zajednice i svega što čini tu zajednicu. To se pamti, izaziva jake emocije a emocije pokreću potražnju… U centru lokalne zajednice je čovjek. Dakle opet interakcija između putnika i domaćina.

TURIZAM NA SOCIJALNOJ DISTANCI

Korona kriza je uvela novi način života. Život na socijalnoj distanci. Što to znači ? Mala grupa ljudi, parovi i uža obitelj se u svakoj prilici distanciraju od drugih ljudi. Propisani razmak od drugih „socijalnih skupina“ je 1,5 m udaljenosti na otvorenom i 2 m u zatvorenom prostoru. Preporučuje se a negdje postaje i obavezno nošenje jednokratnih rukavica i zaštitnih maski za usta i nos. To su osnovni uvjeti slobodnog kretanja izvan doma.

Dakle svako okupljanje, na primjer, dvije obitelji, nekolicine prijatelja, bilo na otvorenom ili u zatvorenom prostoru nije dozvoljeno. Za sada se kao maksimalan broj „grupiranih osoba“ tolerira do petero ljudi na razmacima manjima od propisanih. Pored toga propisuje se pranje i dezinficiranje ruku (bez rukavica ili preko rukavica), pri svakom ulasku – izlasku u neki zatvoreni prostor. Sredstva javnog prijevoza poput taksi vozila, moraju se nakon svake vožnje dezinficirati. To, očito očekuje i svaki ugostiteljski objekt ako počinje usluživati hranu i piće u lokalu. Taksisti bi trebali imati i pregrađen prostor vozača od prostora za putnike…

Avio prijevoznici još razrađuju razne modele konfiguracije zrakoplova kako bi putnicima mogli osigurati propisanu socijalnu distancu u zrakoplovu. Slično rade i autobusni i ostali prijevoznici. „Život na distanci“ postaje nova realnost. Odnos među ljudima u tim okolnostima je sveden na minimum, na distancu. Doživljaj koji se nudi još je opterećen strahovima, oprezom… Teško može biti opuštajući. Što je s turizmom u takvim okolnostima ? Možemo li uopće razmišljati o pokretanju turističkih putovanja i svim pratećim uslugama u takvim okolnostima ? Kakve su želje i razmišljanja naših bivših – budućih gostiju ?

VELIKA ŽELJA ZA IZLASKOM IZ KARANTENE I UŽIVANJU U LJETU

Sasvim je razumljiva želja ljudi tjednima „zatočenih“ u svojim domovima za izlaskom. Ljudi jedva čekaju vratiti se starim navikama među kojima je ljetniji odmor na moru jedna od najprivlačnijih. S druge strane sve djelatnosti povezane sa turizmom također željno iščekuju povratak posla. Za mikro poduzetnike, poslodavce, zaposlenike to je pitanje opstanka. Za državu poput Hrvatske pokretanje turizma znači reanimaciju gospodarstva koje već „jedva diše“.

Dakle svi dionici turističkih putovanja žele isto – povratak turizma, što prije. Ta je želja toliko jaka da čak pomalo i prkosi zakonitostima epidemije, odnosno pandemije koja nije još niti blizu svome kraju. Pritisak za pokretanje putovanja, ne samo domaćih, već dapače, i stranih dolazaka u Hrvatsku jača iz dana u dan. Čovjeku se čini da će za dva tjedna ono o čemu svjedočimo proteklih nekoliko mjeseci postati tek ružan san. Kako se ljeto približava, sve će opasnosti nestati i turizam će se vratiti prema dosadašnjem modelu uz poštivanje mjera „socijalne distance“.

KOJI SU MOGUĆI SCENARIJI ?

Za sada razmatramo tri moguća scenarija.

Prvi je ponovno rasplamsavanje epidemije u Hrvatskoj i u važnim turističkim, emitivnim zemljama, kao što se to dogodilo u Japanu i Singapuru. U tom scenariju nema turizma, vraća nam se karantena i to baš u ljetnim mjesecima.

Drugi scenarij počiva na zadržavanju povoljne epidemiološke situacije u Hrvatskoj ali uz i dalje zatvorene granice. U tom scenariju moguća je kontrola situacije kao i u ovoj fazi „e propusnica“. Dakle kontrolirano kretanje hrvatskih građana, čak i testiranje putnika, provođenje mjera „socijalne distance“ i zaštite od zaraze korona virusom. Ovaj turistički promet većim bi se dijelom odvio s kontinenta prema moru, iz domova hrvatskih građana prema vikendicama, vlastitih ili onih u vlasništvu rodbine i prijatelja i prema apartmanima, kućama za odmor, mobilnim kućama u kampovima, dijelom i prema manjim brodovima nautičkog turizma, prilagođenima boravku manjih grupa turista.

Situacija s hotelima još uvijek nije sasvim jasna ali oni koji bi se mogli organizacijski i troškovno prilagoditi manjem volumenu prometa i nižim cijenama poštujući mjere „socijalne distance“ i zaštite od zaraze korona virusom, mogli bi također računati na turistički promet.

Treći scenarij podrazumijeva otvaranje granica za ulazak stranih putnika u Hrvatsku. To je složena situacija koja podrazumijeva suglasnost epidemioloških službi obiju zemalja i preciziranje protokola kod ulaska u Hrvatsku i povratka u svoju zemlju, u svoj dom (testiranje, samoizolacija…). U svakom slučaju obje pozitivne varijante zahtijevaju pripremu ugostitelja, domaćina za protokole prihvata, ugošćavanja, kretanja turista. Već se spominju kontrolni sanitarni „kartončići“ za smještaj, beskontaktni prihvat gostiju a još uvijek nije sasvim jasan način kontrole kretanja stranih turista van smještaja. Posebno se to odnosi na plaže i kupališta, bazene vanjske i u zatvorenom prostoru, ugostiteljske objekte, muzeje, galerije, stare gradske jezgre povijesnih gradova…

BESKONTAKTNI TURIZAM

Po svemu sudeći, prvi oblik „novog turizma“ bit će „beskontaktni turizam“. Ovdje već imamo rješenja koja funkcioniraju što se tiče rezervacije, plaćanja pa čak i dodjeljivanja pristupnih kodova za otključavanje smještaja. To su tako zvane „pametne brave za otključavanje na daljinu“. Na isti način, digitalnim putem, mogu se organizirati recepcijski poslovi, od prijave gostiju preko pružanja informacija do naplate računa. Već postoje i slične aplikacije za prijavu kvarova. Online narudžba proizvoda, hrane, također funkcionira kao i narudžba prijevoza.

Jedinu fizičku prisutnost u smještaju zahtjeva temeljito čišćenje i pospremanje smještaja. Kod hotelskih soba je to svakodnevan posao s velikom vjerojatnošću susreta s gostima. I ovdje je potrebama promjena režima preko digitalnih prijava slobodne sobe za pospremanje.

Što se restorana tiče, narudžba i plaćanje obroka već je prije više vremena dostupna u nekim lancima „brze hrane“ preko „konzole za narudžbe“. Tako naručenu i plaćenu hranu kupac preuzima po očitanju rednog broja narudžbe na posebnom pultu. Hranu i piće sam nosi za stol kojega na koncu sam i posprema.

Muzeji i galerije već se sada mogu razgledavati uz pomoć digitalnog vodiča, a muzeji su već i do sada limitirali maksimalni broj posjetitelja u jednome turnusu razgleda. Sada će turnusi morati biti kraći a broj posjetitelja u grupi manji. Najam bicikala, skutera, romobila, automobila već funkcionira preko digitalnih aplikacija i digitalnog ključa za otključavanje.

Možemo reći da se IT sektor već ranije pripremio za „beskontaktni turizam“. Koristeći svu tu tehnologiju uz dodatak posebne tehnologije za kontrolu simptoma Covida 19 (kamere s čitačem tjelesne temperature), turistički bi promet, zaista mogao biti vrlo brzo ponovno uspostavljen.

Kakav je to „beskontaktni turizam“ ? To je zapravo „iznajmljivački“, „rentijerski“ turizam koji koristi radnu snagu u drastično smanjenom obimu i u glavnom za servisne, logističke poslove.

TURIZAM DOŽIVLJAJA DOLAZI KASNIJE

Turizam doživljaja koji potiče emocije, moguć je međutim tek kada bude moguć socijalni kontakt. U tu vrstu turizma spadaju i velika događanja sportska, zabavna, kulturna. Jedna „Ultra“ ili festivalska sezona na Zrću, nezamislivi su kao „beskontaktni turizam“. Isto se odnosi i na krstarenja, autobusne ture, grupna putovanja biciklom ili praćenje sportskih natjecanja u živo ali i cjelovečernje blagovanje u nekom gourmet restoranu. Turizam doživljaja još uvijek raste i turisti se žele vratiti u taj istraživački, doživljajni, visoko emotivni način putovanja. Za receptivno turističko odredište takva vrsta turizma je samo promovirajuća i stvara visoki stupanj privrženosti, lojalnosti gostiju. Konačno takva vrsta turizma producira daleko veće koristi za društveno-ekonomski sustav jedne zemlje. Po svoj prilici za pravi, novi početak turizma, morat ćemo sačekati cjepivo i učinkoviti lijek protiv Covida 19.

Autor: Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com

Povezane vijesti: