Umjesto da je poljoprivreda u službi turizmu, mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo!

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. Pokrivenost uvoza izvozom je čak 60 posto, a godišnje stvaramo milijardu...

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. Pokrivenost uvoza izvozom je čak 60 posto, a godišnje stvaramo milijardu eura deficita.

S jedne strane imamo veliku potražnju tj. potrošnju kroz turizam, a s druge strane velike poljoprivredne površine i potencijale, no jednostavno ne znamo tj. ne želimo povezati domaću proizvodnju s potrebama turizma. Umjesto da je naša poljoprivreda u službi turizma, mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo i smiješno.

S druge strane, Turska u ovoj godini očekuje 50 milijuna dolazaka, a zanimljivo cijela potreba turizma pokrivena je domaćom proizvodnjom, a višak izvoze. Pametno i jedino održivo. Smisao turizma je da se turistička potrošnja spušta na nacionalnu tj. lokalnu ekonomiju. A ne kao kod nas gdje je upravo suprotno.

Samo zamislite kolika je dnevna ili mjesečna potreba jedne Pule, Splita, Zadra za jajima? Na bazi mjeseca radi se o stotinama tisuća jaja, a koje nažalost uvozimo. Umjesto da je samo kroz ovaj plastični primjer, za potrebe proizvodnje domaćih jaja uposleno na stotine OPG-a. E to bi onda bilo održivo, a turizam bi imao svježe i kvalitete namirnice. I to je to. Da, tako je jednostavno.

Godišnje nam dolazi 20 milijuna turista i moramo pronaći načine kako da te brojke poboljšamo. Kako povezati Plavu i Zelenu hrvatsku? Iako je već smiješno uopće pričati na ovu temu, jer očito Država nije napravila ništa na ovu temu. Dapače nije ni pokušala, jer rješenja svakako ima. Samo je potrebno se primiti izazova i raditi na rješenju istog. Pitanje je gdje i za što su otišli milijarde kuna u nazad deset godina kroz “poticaje” u poljoprivredi?

Inače, sama riječ poticaj, znači rast i razvoj. A mi na terenu u poljoprivredi imamo upravo suprotno.

Upravo na temu “Kako osigurati plasman domaćih prehrambenih proizvoda u turizmu” bila je tema panela Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoga u sklopu prvoga R&B Weekend festivala u Zagrebu i uz pokroviteljstvo HGK.

Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK, ističe kako je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nastavak akcije Kupujmo hrvatsko koja traje već dvadeset i dvije godine i kojoj je trebalo čak 18 godina da se pokaže kako su ljudi spremni preferirati domaće proizvode pred onima drugih. „Ne tako davno omiljeni trend bio nam je odlazak preko granice u Austriju, Italiju ili Mađarsku u šoping, no zahvaljujući ovoj akciji to se promijenilo,“ napominje Ravlić, naglasivši da je okretanje domaćem i autohtonom globalni trend. To je upravo ono što ovom akcijom HGK želi postići, olakšati hrvatskim tvrtkama plasman proizvoda u turizam.

Denis Matijević, direktor konzultantske tvrtke Smarter, ističe kako njegovi proizvodi ulaze u domaće hotele te da su izrazito svjesni izazova u plasmanu domaćih proizvoda. “Problem su nedostatne količine, nemamo lanac prodaje. Hrvatska je geografski izazovna i logistički je izazov slavonske proizvode kratkog roka trajanja plasirati u Dubrovnik,“ napominje Matijević te dodaje „Rješenje je horizontalno povezivanje malih proizvođača među onima koji proizvode iste proizvode te vertikalno s lancem distribucije koji će osigurati da taj proizvod dođe do hotela i restorana. S druge strane i ozbiljno se moramo pozabaviti demografijom jer u nekim našim mjestima više nema tko raditi ono što potičemo”, naglašava Matijević.

Goran Filipović, član Uprave lošinjskih Jadranka Hotela, upozorava kako svaka turistička kompanija u Hrvatskoj nije i hrvatska kompanija i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja. “Mi smo u hrvatskom okruženju postali brend za povezivanje malih proizvođača u našu ponudu. Da bismo to ostvarili, morali smo uložiti puno napora u posljednjih pet godina u naše dobavljače iz našeg najbližeg kruga. Krenuli smo s partnerima s Cresa i Lošinja, no većina njih se bavi iznajmljivanjem apartmana i prave poljoprivredne proizvodnje zapravo nema. Radimo sa 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostvarujemo s njima 6 milijuna kuna prometa. Kupujemo od hrane do dasaka na kojima prezentiramo hranu, no to je tek pet posto od svega onoga što nam treba”, upozorava Filipović. Dodao je kako je veliki izazov dovesti na Lošinj u vrućim ljetnim mjesecima svježi sir i vrhnje iz Zagreba. 

Sudionici panela su se složili kako bi bilo dobro da četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, financija i turizma – dogovore način kako ojačati povezivanje proizvođača i osigurati bolji distribucijski kanal za njihove proizvode.

Zanimljiva je konstatacija Filipovića kako većina naših turističkih kompanija nije u domaćem vlasništvu, što je i činjenica, te se gleda samo excel tablica ulaza i izlaza. Nema tu emocija, niti brige za domaćim proizvodima. Dok recimo u Turskoj su svi hoteli su domaćem vlasništvu, Turska aviokompanija je u službi turizma te dobiva razne poticaje da cijena avioprijevoza za korisnike bude manja, dok svi imaju račune u domaćim bankama. Uz spomenutu činjenicu kako je sva proizvodnja za potrebe turizma dolazi s domaćeg tržišta, to je zaokružen krug i sve odlično funkcionira. A u Hrvatskoj? Totalno suprotno.

Sve imamo, ali…. Za kraj citirao bi odličan komentar Karla Vujeve, mag. oec. s Ekonomskog fakulteta Zagreb koji je za Večernji list nedavno izjavio” Nedjelovanje je loša isprika za neznanje, a sasvim je netočno da nemamo dovoljno domaće pameti i stručnosti. Uostalom neuspjeh bi ionako bio bolji od nedjelovanja. Za neuspjeh barem treba hrabrosti da se pokuša

Pametnom dosta. Može se, samo se netko treba baviti tržišnim razvojem, a taj netko je Država kroz cijeli sustav, vertikalno i horizontalno.

A kako to rade u Jadranka Grupi s Lošinja, pogledaje u prilogu, u razgovoru s Goranom Filipoviće, članom Uprave Jadranke grupe..

Jadranka grupa nudi autohtona hranu iz čak šezdesetak OPG-ova iz cijele Hrvatske, u prvom redu s Cresa i Lošinja, kao i iz Istre Slavonije i Baranje te Međimurja.


Vijesti: