EN
HR
Sve više stručnjaka ističe kako problem urbanog turizma nije samo overtourism, nego nedostatak strateškog upravljanja destinacijama. Rasprave na ITB Berlinu potvrdile su ono na što HrTurizam godinama upozorava: ključ razvoja turizma više nije samo promocija, nego sustavno upravljanje destinacijom.
Panel rasprava City Destinations under Pressure na sajmu ITB Berlin, kao i druge na spomenutu temu, otvorila je jedno od ključnih pitanja suvremenog turizma: kako gradovi mogu upravljati rastom turizma, a da pritom ne izgube vlastiti identitet i kvalitetu života stanovnika.
Stručnjaci su tijekom rasprave jasno poručili kako problem urbanog turizma više nije moguće svoditi samo na pojam overtourisma. Sve se češće govori o fenomenu “undermanagementa”, odnosno nedostatku strateškog upravljanja destinacijama.
Drugim riječima, problem nije samo u broju turista, nego prvenstveno u načinu na koji se turizmom upravlja.
Ova poruka zapravo potvrđuje ono na što HrTurizam godinama upozorava kroz analize razvoja turizma u Hrvatskoj: turizam nije samo industrija, nego sustav kojim se mora upravljati.
Rasprava o turizmu često se svodi na broj dolazaka, noćenja ili prihoda. No iza tih brojki nalazi se puno kompleksniji sustav koji uključuje urbanizam, stanovanje, promet, infrastrukturu, lokalnu ekonomiju i kvalitetu života stanovnika.
Upravo zato pitanje turizma sve više postaje pitanje upravljanja gradovima i destinacijama. Jer radi se o jednom prostoru, ali kroz dva različita konteksta: za lokalno stanovništvo govorimo o gradu u kojem žive, a iz perspektive turizma o destinaciji za odmor.
Gradovi danas ne upravljaju samo turističkim proizvodom, nego i javnim prostorom, infrastrukturom, lokalnom ekonomijom i odnosom između posjetitelja i stanovnika. U takvom kontekstu turizam više nije samo gospodarska aktivnost, nego sastavni dio načina na koji grad funkcionira.
Zato je sve jasnije da ključ razvoja turizma nije samo marketing ili promocija, nego upravljanje destinacijama.
Upravo u tome važnu ulogu imaju gradovi i lokalne zajednice, dok turističke zajednice u praksi djeluju kao operativni alat destinacijskog menadžmenta. Godinama se govori o konceptu DMMO ( Destination Marketing and Management Organization ) upravo zato da bi se naglasilo kako destinacijske organizacije ne mogu biti samo promotivni ured, nego struktura koja sudjeluje u upravljanju razvojem destinacije.
Drugim riječima, turizam se više ne može razvijati bez jasne strategije, koordinacije svih dionika i dugoročnog planiranja prostora.
Upravljanje turizmom nije politički proces, iako se provodi kroz političke strukture. Ono je prije svega menadžerski i razvojni proces koji zahtijeva strategiju, planiranje, upravljanje resursima i jasne mehanizme provedbe.
U međunarodnoj stručnoj literaturi za taj se proces sve češće koristi pojam governance ili sustav upravljanja koji povezuje javni sektor, privatni sektor i lokalnu zajednicu. Fokus na poslovne procese, a ne politički svjetonazor.
/// Upravljanje turizmom nije politički proces, već poslovni proces
/// Razvoj bez upravljanja nije razvoj. Zato je "governance" ključ razvoja turizma
/// Nećemo postati premium slučajno: turizam traži procese, podatke i upravljanje destinacijom
Bez takvog modela upravljanja destinacije teško mogu pronaći ravnotežu između investicija, razvoja infrastrukture, turističkog rasta i kvalitete života lokalnog stanovništva. I najvažnija poruka za svaku destinaciju vrlo je jednostavna: ako sami ne upravljate razvojem turizma, netko drugi će upravljati njime umjesto vas - tržište, investitori ili platforme.
Sve više gradova u Europi danas uvodi konkretne alate upravljanja turizmom: od regulacije smještaja i upravljanja posjetiteljskim tokovima do aktivnog oblikovanja javnog prostora i uključivanja lokalnog stanovništva u donošenje odluka.
Takav pristup pokazuje da pitanje turizma više nije samo kako privući turiste, nego kako upravljati destinacijom u kojoj turizam postaje dio svakodnevnog života.
U tom smislu rasprava na ITB Berlin nije donijela radikalno novu tezu, ali je jasno potvrdila promjenu paradigme u međunarodnoj turističkoj struci.
Turizam ulazi u novu fazu razvoja u kojoj uspjeh destinacije više ne ovisi samo o broju gostiju, nego o sposobnosti gradova da pronađu ravnotežu između turizma, identiteta mjesta i kvalitete života lokalne zajednice.
/// Hrvatskom turizmu ne treba sukob “hoteli protiv apartmana” Vodimo pogrešne rasprave.
/// Od noćenja do vode i trafostanica: Koliki broj ljudi mora podnijeti sustav u špici sezone?
Upravo ta ravnoteža ili balans postaje ključ dugoročne održivosti turizma.
/// Kad turisti odu, destinacije ostaju: Upravljanje, a ne promocija, je ključ otpornosti
Možda najvažnija poruka ove rasprave jest da se turizam danas sve jasnije promatra kao sustav kojim se mora upravljati, a ne samo kao industrija koja generira dolaske i noćenja. Upravo o toj promjeni perspektive HrTurizam piše godinama; o potrebi upravljanja destinacijama, uključivanja lokalnih zajednica i promišljanja turizma kao dijela šireg razvoja prostora.
Nije pritom stvar u tome da je netko bio u pravu zbog vlastitog ega, nego u činjenici da se sve više međunarodnih rasprava i stručnih analiza kreće u istom smjeru. To pokazuje da narativ o upravljanju destinacijama nije lokalna rasprava, nego dio šire globalne promjene načina na koji turizam razumijemo i razvijamo.
Rasprave poput ove pokazuju da se turizam nalazi pred važnom promjenom paradigme. Uspjeh destinacije sve manje će se mjeriti brojem gostiju, a sve više sposobnošću gradova i regija da turizmom upravljaju na način koji čuva identitet mjesta i kvalitetu života lokalne zajednice.
P.S. Nije stvar u egu. Stvar je u upravljanju destinacijama. A ponekad je dobro dobiti i globalnu potvrdu da razmišljamo u pravom smjeru.
